Prema posljednjim podacima DZS-a za travanj, obujam industrijske proizvodnje zabilježio je pad na mjesečnoj te rast na godišnjoj razini. Uz pad od 0,2 posto na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, godišnja stopa rasta održala se na istoj razini kao i u ožujku - na tri posto godišnje.

Dok je na mjesečnoj razini proizvodnja intermedijarnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila pad (-2,3 posto, odnosno -2,3 posto), još jednu godišnju stopu rasta podržala je veća proizvodnja svih proizvoda osim energije (-4,2 posto). Tako su intermedijarni proizvodi na godišnjoj razini zabilježili rast od 4,7 posto, kapitalni proizvodi pola posto te trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju 1,7, odnosno 6,9 posto, pišu analitičari RBA.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u promatranom mjesecu zabilježen je pad proizvodnje rudarstva i vađenja (-3,5 posto godišnje), čime je nastavljen negativan niz, kao i rast proizvodnje prerađivačke industrije četvrti mjesec zaredom (1,6 posto) iako sporijom dinamikom. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježila je rast od 14,5 posto.

Unutar prerađivačke industrije (koja čini više od 80 posto ukupne industrijske proizvodnje) pozitivnoj godišnjoj stopi rasta pridonio je nastavak rasta proizvodnje prehrambenih proizvoda za 7,4 posto, a koja unutar strukture prerađivačke industrije ima udio od preko 14 posto.

Dvoznamenkasto povećanje obujma industrijske proizvodnje zabilježeno je kod više djelatnosti i to: proizvodnje kože i srodnih proizvoda (17,1 posto), električne opreme (14,8 posto) te popravka i instaliranja strojeva i opreme (21,4 posto).

S druge strane, snažniji rast industrijske proizvodnje zaustavljen je, između ostalog, snažnim godišnjim padom proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (89,9 posto), ostalih prijevoznih sredstava (-40,4 posto), odjeće (-5,2 posto), papira i proizvoda od papira (-5,6 posto) te osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-3,5 posto).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, na razini cijele ove godine, predviđaju da će se nastaviti pozitivni trendovi domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije), a time i da će industrijska proizvodnja ostvariti rast. 'Očekujemo da narušeni trgovinski odnosi EU-a i SAD-a ove godine neće imati utjecaj u tolikoj mjeri da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zabilježi pad, no ako se nastave takvi odnosi, za sljedeću, 2020. godinu rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj svakako je upitan', kažu za tportal u HGK-u.

Na razini EU-a u prva tri mjeseca 2019. godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, bilježi se marginalan rast industrijske proizvodnje od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, što je djelomično rezultat nametnutih carinskih tarifa na uvoz određenog broja proizvoda u SAD-u. Tako je, primjerice, prisutan višemjesečni kontinuirani silazni trend kod proizvodnje motornih vozila (od srpnja 2018. godine) i proizvodnje metala (od kolovoza 2018. godine) na razini EU-a, što je dijelom rezultat nametnutih carinskih tarifa koje je SAD uveo u lipnju 2018. godine, a odnose se, među ostalim, na uvoz čelika i aluminija iz EU-a.

'Sredinom travnja 2019. godine US Trade Representative najavljuje istragu i mogućnost uvođenja carinskih tarifa na velik broj proizvoda iz cijelog EU-a kao odgovor na štetnu praksu subvencioniranja velikog proizvođača civilnih aviona Airbus iz nekih zemalja EU-a (Francuska, Njemačka, Španjolska i Britanija). Tarife bi se odnosile na proizvode iz cijelog EU-a, a obuhvaćali bi, između ostalog, civilne helikoptere, civilne avione, velik broj različitih vrsta prehrambenih proizvoda, pića, proizvode od drva, tekstilne proizvode, keramiku, metal i optiku', dodaju u HGK-u te zaključuju:

'Ako se te tarife uvedu za spomenute proizvode, onda bi to moglo imati negativnog utjecaja i na hrvatske proizvođače tih proizvoda koje izvoze direktno u SAD, kao i na hrvatske proizvođače kojima su zemlje EU-a značajan vanjskotrgovinski partner. Pritom su Italija i Njemačka u 2018. godini, prema vrijednosti robnog izvoza, bile najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj, pa tako negativni trgovinski odnosi SAD-a s Italijom i Njemačkom mogu negativno utjecati na proizvodnju u Hrvatskoj.'

'Iako nakon rasta u prvom tromjesečju (+2,7 posto) podaci o nastavku povoljnih kretanja u travnju ohrabruju prilikom procjena budućih kretanja, treba ostati na oprezu te svakako valja uzeti u obzir usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Očekujemo kako industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat ni u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, promatrajući sa strane ponude, rast će generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo', kažu pak analitičari RBA.