Istraživanje magazina Banka i agencije Hendal sastojalo se od deset pitanja: kako vlast brine o građanima, kako političke stranke rade u interesu građana, kakav je odnos državne administracije prema njima, kako vlast upravlja prirodnim i drugim bogatstvima zemlje, imaju li poštene prilike za pristojan život za sebe i obitelj, postoji li ravnopravnost različitih skupina građana u društvu, osjećaju li se sigurnima od kriminala, kakvu perspektivu vide za sebe i svoje bližnje te jesu li zadovoljni time kako svijet tretira Hrvatsku.

Građani su najmanje su zadovoljni radom političkih stranaka (1,9) te brigom vlasti o njima (2). Nisu zadovoljni ni kako država upravljanjem prirodnim i drugim bogatstvima zemlje (2,18), a jedva dobrom ocjenjuju perspektivu za sebe i svoje bližnje (2,48).

U globalu čak 60 posto građana nezadovoljno je vlašću, oporbom odnosno politikom i političarima te šansama koje im pruža Hrvatska.

'Vlast ne zna pa ne funkcionira ili vlasti uopće nije stalo. To su dva moguća objašnjenja zbog čega tako veliki broj građana smatra da vlast ne radi u njihovu korist. To je loša vijest, jer ako ljudi ne mogu preko državnih tijela ostvariti svoje ciljeve onda će potražiti druge putove, često koruptivne. Osim toga neće participirati u toj vlasti, odnosno neće izaći na izbore', prokomentirao je rezultate istraživanja Dean Ajduković, profesor psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na organiziranom okruglom stolu.

Političke stranke, smatra, trebale bi se duboko zabrinuti jer je jasno da se zbog nezadovoljstva građana otvaraju mogućnosti za neke druge pokrete i pojedince.

Dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, politolog Nenad Zakošek upozorio je na činjenicu kako je Hrvatska iznimka po stabilnosti stranačkog sustava u istočnoj Europi. Bez obzira na nezadovoljstvo, zadnjih 20 godina građani u većini uvijek glasaju za HDZ ili za SDP.

'To je čudnovato kad se uspoređujemo s ostalim zemljama u regiji. Potvrđuje li to tvrdnju kako svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje? Mislim da ne u potpunosti. U nedostatku ponude birači u Hrvatskoj idu na sigurno i biraju po kulturnim i ideološkim preferencijama. Nacionalno-religiozni neće nikad glasati za 'crvene', urbano-sekularni ne žele HDZ', istaknuo je Zakošek.

Ipak on nije za radikalne promjene i smatra kako probleme hrvatskih građana ne mogu riješiti, kako ih je on nazvao, 'izvanstranački izbavitelji'. Predlaže reformu unutar stranačkih struktura koje su sada, kaže, uglavnom diktatorske, da na stranačke liste mogu doći novi ljudi.

Isto tako, smatra kako bi Hrvatskoj dobro došlo više izravne demokracije, odnosno češće izjašnjavanje građana na referendumima.

Svoj recept za veću sreću građana dala je i Anamarija Musa s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Svjetski trendovi su, navela je, da se sve više radi na kvalitetnoj regulaciji propisa i javnih politika (ocjenjivanje propisa, evaluacija provedenih reformi, smanjenje propisa) te na kvaliteti javnih usluga (nagrađivanje javnih službenika, e-javne usluge i dr). Sve navedeno u Hrvatskoj je, kaže, u povojima.