Ministar financija Marko Primorac osvrnuo se u uvodnom govoru na posljednjih nekoliko godina tijekom kojih se hrvatska ekonomija suočila najprije s pandemijom koronavirusa, kasnije s potresima, a uslijedile su energetska kriza, rast troškova energije i inflatorni pritisci.

Podsjetio je da smo 2020. zbog spomenutih okolnosti zabilježili usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, što se odrazilo na javne financije i dug.

Međutim 2021. godine zabilježen je značajan gospodarski rast, a Primorac je istaknuo da to duguju hrvatskim poduzetnicima koji su se prilagodili novonastalim okolnostima te pokazali otpornost i agilnost. Podsjetio je pritom i da je Vlada RH pomogla poduzetnicima i gospodarstvu različitim mjerama, 's fokusom na jednakost i solidarnost'.

'U 2020. zbog posljedica pandemije imali smo velik pad i usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva. Ove godine očekujemo gospodarski rast od 5,7 posto, inflaciju na 10,4 posto, a za sljedeću prognoziramo usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto. Razloge za optimizam i vjeru dugujemo u ovom turbulentnom vremenu upravo sredstvima NPOO-a.

Već smo dobili 800 milijuna eura, a sad nam je Europska komisija odobrila isplatu i druge tranše od 700 milijuna eura u sklopu NPOO-a. Osim za reforme i investicije, iskoristit ćemo ta sredstva za unaprjeđenje zdravstvenog i obrazovnog sustava, među ostalim. Državni oporavak nije važan samo zbog korištenja sredstava, već i investicija koje će ojačati našu ekonomiju i učiniti je otpornom na krizu. U tome je važna i uloga Ministarstva financija koje usko surađuje s Uredom predsjednika Vlade. Zahvaljujem svima koji su bili i jesu uključeni u NPOO', poručio je Primorac.

Potpredsjednica EK za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica rekla je da Hrvatska na današnji dan slavi sve postignuto u protekloj godini, od ulaska u eurozonu i Schengen do izgradnje Pelješkog mosta, na čemu je čestitala premijeru 'i svim građanima Hrvatske'.

'Naši građani nisu ni svjesni krize u kojoj žive'

Premijer Plenković rekao je u uvodnom govoru da je NPOO nastao u kritičnom trenutku, u kojem su se tražila 'kreativna rješenja za ekonomsku i financijsku štetu koju su prouzročile pandemija i kriza', te da je to bio zajednički odgovor na velik problem. Dodao je i da Mađarskoj još uvijek nije odobren plan te da su oni 'u fazi u kojoj je Hrvatska bila u ljeto 2021. godine'. Ustvrdio je pritom da ne postoji druga zemlja koja je istog dana ušla i u eurozonu i u Schengen.

Premijer je podsjetio i na Vladin paket mjera pomoći gospodarstvu i ustvrdio: 'Bili smo među vladama koje su sveobuhvatno intervenirale, na voluminozan način u smislu sredstava. Reagirali smo u tolikoj mjeri da većina naših sugrađana nije ni svjesna krize u kojoj živi, uslijed glavnog globalnog problema kako što više uštedjeti od energije, plina i struje. Ljudima smo osigurali mirnu jesen i zimu, istu cijenu struje i plina. Pomogli smo svima; vrtićima, školama, fakultetima, gradovima, općinama, županijama, bolnicama. Nema kome nismo pomogli da troškovi energenata ne sruše temelje financijskog funkcioniranja.'

Osvrnuo se i na porez na ekstraprofit i ponovio 'da to rade zbog načela kohezije i solidarnosti te da se time ne kažnjava ikoga', dodavši da će 2022. završiti jako dobrim rezultatima po pitanju BDP-a i investicijskog rejtinga.

Osvrnuo se i na odobrenje Europske komisije za isplatu druge tranše od 700 milijuna eura. 'Dubravka šalje 700 milijuna eura, da se nađe pred Božić', rekao je premijer te dodao da će ta sredstva omogućiti ogromna ulaganja i u obrazovnu infrastrukturu. Dodao je i da će se ostvariti plan jednosmjenske nastave te besplatni udžbenici, prijevoz i obrok za osnovnoškolce.

'Ne vidim boljeg puta od jačanja našeg položaja u Europskoj uniji. Sve ostalo što neki govore, babaroga globalizacija, to su male provincijalne gluposti. Da vodimo takvu politiku, samljelo bi nas. Ne bi od nas ostalo ništa', zaključio je premijer.