Usporedi li se kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama, primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutno je jedina od zemalja 'nove Europe' koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast, navode analitičari Privredne banke Zagreb podsjećajući da je hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao za 0,8 posto
Nakon objave tog podatka Državnog zavoda za statistiku, analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1,0 do 1,2 posto. Tako je gotovo jednoglasno letvica gospodarskog rasta za 2011. spuštena s prvotno očekivanih prosječnih 1,5 na spomenutih oko 1,0 posto uz uglavnom uravnotežene rizike da taj rast bude i nešto manji, ali i mogućnosti da bude i blago veći od prognoziranog, navodi se u najnovijim PBZ Tjednim analizama.
Očekivanja su analitičara PBZ-a da će drugo tromjesečje ove godine u Hrvatskoj napokon donijeti pozitivnu stopu gospodarskog rasta.
S obzirom na to da je u drugom kvartalu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 2,3 posto, odnosno da je baza relativno niska, smatraju da će ovogodišnji drugi kvartal donijeti rast od 1,0 posto s mogućnošću da bude i nešto veći, ovisno o turističkoj predsezoni.
Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga odnosno turizma, a vjerojatno će se nastaviti rast zaliha, dok će investicije i dalje imati negativan predznak, navodi Ivana Jović.
Napominje da su procjene analitičara PBZ-a da će ukupna gospodarska aktivnost u ovoj godini rasti po stopi od jedan posto.
U osvrtu na prvi kvartal navodi da bi pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu bio i veći da nije došlo do značajnog povećanja zaliha s obzirom na to da sve ostale komponente bilježe krajnje nepovoljna kretanja.
Tako je osobna potrošnja zabilježila međugodišnji pad od 0,1 posto, dok je državna potrošnja pod pritiskom slabog punjenja državnog proračuna smanjena za 0,9 posto. Investicije bilježe pad od 6,7 posto i u odnosu na usporedivi predkrizni kvartal smanjenje su za gotovo 30 posto.
Prvi su kvartal dakle 'spasile' zalihe s godišnjim rastom od 30,3 posto iako su i one za oko 10 posto manje nego u prvom kvartalu 2008.
Očekivani oporavak na krilima inozemne potražnje u prvom je ovogodišnjem tromjesečju u potpunosti izostao te je neto inozemna potražnja po prvi put od trećeg tromjesečja 2008. zabilježila negativan doprinos ukupnom rastu BDP-a. Izvoz dobara i usluga u prvom tromjesečju 2011. smanjen je 11,1 posto, dok je uvoz smanjen za 5,3 posto.
Analitičari PBZ-a smatraju da slabost domaće potražnje u prvom kvartalu treba tražiti u tada još uvijek rastućoj nezaposlenosti te prevladavajućem potrošačkom pesimizmu.
S obzirom na kasne uskrsne blagdane, početak drugog kvartala (travanj) donio je rast trgovine na malo, dok turistička predsezona pozitivno utječe na rast zaposlenosti, što bi trebalo donijeti i prve pozitivne stope rasta osobne potrošnje u ovoj godini.
Ipak, napominju, ne smijemo zanemariti ni vjerojatnost da do značajnijeg rasta osobne potrošnje ne dođe uslijed rastućih troškova servisiranja duga dijela kućanstava vezanog za švicarski franak i još uvijek prevladavajućeg potrošačkog pesimizma.
