Hrvatska se u lipnju svrstala među zemlje Europske unije s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini dok je na razini Unije proizvodnja pala najsnažnije od kraja prošle godine, izvijestio je u ponedjeljak europski statistički ured
Među zemljama Europske unije čijim je sezonski prilagođenim podacima EUROSTAT raspolagao najveći je rast industrijske proizvodnje u lipnju na mjesečnoj razini zabilježio Luxembourg, za 3,4 posto.
Slijede Hrvatska, Estonija i Nizozemska s rastom proizvodnje za po 1,2 posto. Pritom je u Hrvatskoj rast bio upola slabiji nego u prethodnom mjesecu.
Najviše se prema raspoloživim podacima Eurostata u lipnju na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja u Irskoj, za 7,5 posto, te u Češkoj, za 3,8 posto, i na Malti, za 3,2 posto.
Na razini EU sezonski prilagođena proizvodnja smanjena je u lipnju najsnažnije od kraja prošle godine, za 0,5 posto. U svibnju poskočila je 1,2 posto, izračunali su u Eurostatu.
U eurozoni proizvodnja je potonula 0,6 posto, također najsnažnije od prosinca 2016. godine. U svibnju uvećana je 1,2 posto.
Kočnica je na oba područja bio sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 1,5 posto u EU, te za 1,9 posto u eurozoni.
Rast je bilježio samo energetski sektor, u kojem je proizvodnja u EU poskočila za 1,4 posto, te za 1,9 posto u eurozoni.
Različiti trendovi i na godišnjoj razini
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju uvećana 4,0 posto na godišnjoj razini, nakon 3,3-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.
Među zemljama EU najveći je skok proizvodnje prema raspoloživim podacima Eurostata zabilježila Estonija, za 14,5 posto, te u Rumunjska, za 11,5 posto, i Švedska, za 8,9 posto.
Pad proizvodnje bilježile su Irska, za 8,1 posto, i Malta, za 1,3 posto.
Na razini EU proizvodnja je pak u lipnju porasla znatno slabije nego u prethodnom mjesecu, za 2,9 posto, nakon 3,9-postotnog svibanjskoj rasta.
U eurozoni je proizvodnja na godišnjoj razini u lipnju uvećana 2,6 posto, nakon također 3,9-postotnog rasta u svibnju.
Najviše je pritom u EU poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 4,2 posto, dok je u eurozoni najveći skok proizvodnje na godišnjoj razini bilježio energetski sektor, za 5,1 posto.
Najslabije je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u EU, te za 0,6 posto u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.
