Na plenarnoj sjednici koja će se održati od 8. do 11. veljače najavljene su rasprave o dostupnosti cjepiva protiv Covida-19, učinku pandemije na mlade, Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, demokratskom nadzoru društvenih mreža te smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo unatoč zaposlenju.

Također, zastupnici će glasati o Mehanizmu za oporavak i otpornost, okosnici paketa oporavka EU-a sljedeće generacije. Cilj je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa te učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Zastupnik Dragos Pislaru jedan je od autora izvješća koje je Europski parlament pripremio na ovu temu. Pislaru je uvodno rekao kako Parlament ovaj tjedan čeka jako važna plenarna sjednica na kojoj će biti izglasan paket oporavka 'EU-a sljedeće generacije'.

'U nekoliko riječi, taj plan daje zemljama članicama EU-a kredite, garancije i investicije kako bi se što prije oporavile od koronakrize. Vaša zemlja trpi trostruki šok – zdravstveni, ekonomski i šok koji je nastao nakon potresa. Hrvatskoj će program oporavka olakšati bolove iz 2020. godine. Gledamo da imamo uravnotežen pristup za Hrvatsku, glavni pokretači oporavka moraju biti zelene i digitalne tehnologije, socijalna kohezija i borba protiv siromaštva, a podignut ćemo i otpornosti zdravstvenog sustava dok je poseban program namijenjen djeci i mladima', rekao je.

'Moramo stimulirati korištenje financijskih instrumenata u privatnom sektoru koji će multiplicirati novac. U srpnju ove godine pretfinanciranje će stići u Hrvatsku i za Parlament je jako važno da Hrvatska ima plan oporavka i razvoja koji će biti prihvaćen u što je široj društvenoj zajednici. Reforme i investicije će se i pažljivo promatrati nakon što stigne novac za pomoć, imat ćemo jedinstvenu bazu podataka koja će osigurati to da se novac ne potroši na pogrešan način', objasnio je Pislaru te zaključio:

'Bilo bi dobro da zemlje članice EU-a pošalju planove oporavka do travnja kako bi već krajem srpnja dobile prvi novac. Plan je portugalskog predsjedništva da se sve maksimalno požuri i da se što prije krene u provedbu. Želim vam puno sreće i učinkovitosti pri korištenju fondova EU-a.'

Glavak je rekla kako zastupnike u Europskom parlamentu jako brine manjak cjepiva protiv Covida-19. 'Ono što je dobra vijesti jest da je Johnson&Johnson pred dobivanjem dozvole dok bi još jedan proizvođač trebao dobiti dozvolu u travnju. Ali zabrinutost zbog kašnjenja i dalje postoji. Ursula von der Leyen rekla je da preuzima odgovornost, ali moram podsjetiti da nismo išli na zajedničku nabavu cjepiva, već je svaka zemlja naručivala za sebe. Oko 12 milijuna ljudi cijepljeno je u EU i u veljači trebali bismo imati 33, a u ožujku 55 milijuna doza cjepiva', rekla je.

Dodala je kako su sve članice EU-a u društvu 45 zemalja svijeta koje su najdalje otišle u procjepljivanju stanovništva protiv koronavirusa. 'Osigurane su 2,3 milijarde doza predugovorima na razini EU-a i to je koštalo 2,7 milijardi eura. Dosta se razgovara o ruskom i kineskom cjepivu. Europska agencija za lijekove mora napraviti analize i dati odobrenje, vidjet ćemo što će se dogoditi idućeg tjedna, a sada najviše brinu novi sojevi virusa. Oni dosta dobro reagiraju na cjepivo, no treba se pripremiti na situaciju u kojoj jedna od mutacija neće reagirati na cjepivo', rekla je.

Ressler je kazao kako Hrvatska ima priliku uzeti šest milijardi eura bespovratnih sredstava: 'Što se tiče proračuna za 2021., jasno je da oporavak neće biti toliko brz onoliko koliko se očekivalo. Moj naglasak je na tome da oporavak bude za sve, za sve generacije, posebno za mlade koje je kriza jako pogodila. Oporavak mora biti i za sve europske regije te također da bude pravedan i uključiv za sve gospodarske sektore, poput turizma i ugostiteljstva, koji su najteže prošli.'

Žao mi je i što moram govoriti o neutemeljenim napadima na Hrvatsku. Ovog vikenda je to izašlo iz plenarnih dvorana i Hrvatsku se pokušalo diskreditirati na samoj granici. To je izbjegnuto sabranim djelovanjem hrvatske policije, koju se često napada. Svatko mora poštivati hrvatske zakone, nitko ne može biti iznad njih i sramotna je podrška SDP-a takvim pokušajima. Osim teme globalne pandemije, tema migracija će definirati budućnost moje generacije i EU-a', poručio je Ressler.

Glavak se osvrnula i na pitanje kružnog gospodarstva i novi akcijski plan po tom pitanju: 'Još u ožujku prošle godine Komisija je predstavila novi akcijski plan i njime se žele što prije postići ciljevi Zelenog plana. EU prema nekim podacima proizvodi 2,5 milijardi tona otpada godišnje, a novim planom žele se ponovno upotrijebiti neprocjenjivi resursi i otvoriti nova radna mjesta. U potresu više od trećine otpada na građevinski sektor, takvim stvarima treba posvetiti pozornost. Kružna ekonomija nije ništa novo – imat ćemo čišći okoliš i nova radna mjesta.'

'Glasanjem o instrumentu o oporavku i otpornosti završava dug period kojim smo pokušali Hrvatskoj osigurati što bolji položaj. Šest milijardi nije se dogodilo samo od sebe i nije plod unaprijed zadanih algoritama. Činjenica je da Hrvatska u odnosu na svoj BDP ima najveći udio u instrumentu za obnovu i oporavak. To je plod dugotrajnih pregovora i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u tome', zaključio je Ressler i dodao da je sada bitno što bolje iskoristiti priliku, iskoristiti je za digitalnu transformaciju i šire osnaživanje Hrvatske.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj kao dio kampanje Zajednoza.eu.