Naime, očekuju nas izmjene Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o osiguranju, a donijet će se konačno i Zakon o faktoringu. Uglavnom je riječ o usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije, ali bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će nove odredbe utjecati na usporeno domaće tržište kapitala.

Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom mijenja se tako da se omogući ulazak na tržište stranim fondovima, a pomoćnik ministra financija Maroje Lang nada se da će se povećati ulaganje u domaće tvrtke te da će ovaj zakon privući strani kapital u naše gospodarstvo. S druge strane postoji bojazan da će rijetki hrvatski građani koji novac drže u dionicama iskoristiti otvorenost stranih fondova prema stranim tvrtkama, pa će se zapravo dogoditi da novac naših građana financira strana gospodarstva, a ne obrnuto.

Novost je i da će se posebno definirati 'alternativni fondovi'. U svijetu postoje specijalizirani investicijski fondovi poput onih koji ulažu u tvrtke koje se tek pokreću, odnosno venture capital fondovi, pa takozvani lešinarski fondovi koji kupuju posrnule kompanije da bi ih restrukturirali i prodali u roku od pet godina, vulture fondovi, te nekretninski fondovi. Ti su fondovi vrlo sramežljivo ušli na domaće tržište, a mnogi od njih nisu polučili veći uspjeh u prošlim godinama. Lang se nada da će taj sektor oživjeti ulaskom u Europsku uniju.

Sprema se i zakon o faktoringu. To je jedino područje u financijskoj industriji za koje nemamo poseban zakon, ali on neće biti naročito strog. Donijet će se nakon javne rasprave među stručnjacima, a počet će se izrađivati u listopadu. Pomoćnik ministra nije želio govoriti o detaljima, ali je njegova ideja da ne treba nametati stroge kriterije jer je riječ o djelatnosti u kojoj država ne jamči za plasmane, kao na primjer kod banaka, pa je rizik u cijelosti na leđima vlasnika.

Trenutno u Hrvatskoj posluje 15 društava za faktoring, a procvat industrije dogodio se 2010. kada su prihodi bili enormni, a zarada dvostruko veća nego sada i kada je poslovalo 19 tvrtki. Četiri su zatvorile vrata uslijed krize u kojoj je očito postalo gotovo nemoguće naplatiti i dugove, ali da postoji mogućnost zarade, pokazuje izvješće Hanfe po kojem se u šest mjeseci godine u toj branši zaradilo 30 milijuna kuna uz volumen transakcija od oko sedam milijardi kuna.

S direktivama EU-a morat će se uskladiti i Zakon o osiguranju u kojem će se naglasak morati staviti na upravljanje pasivom, odnosno rezervacijama za odštetne zahtjeve. Lako je moguće da se s dopunom zakona pričeka do ulaska u EU, a očekuje se da će se postrožiti uvjeti poslovanja za osiguravajuća društva. I banke će se morati prilagoditi Europi. Neke od novosti su da zakon naložiti bankarima razdvajanje fiksne plaće i varijabilnog iznosa primanja, odnosno prikazivanje bonusa, a pitanje je i kako će najnovije smjernice utjecati na kapitalnu adekvatnost.

Nema bojazni da će to utjecati negativno na domaće tržište banaka jer imamo veću adekvatnost kapitala na razini sektora od cijele Europe, ali osiguranje depozita i promjene u tom dijelu imat će velike implikacije na tržišta. Moglo bi doći do prelijevanja depozita iz zemlje u zemlju unutar Europe, tvrde stručnjaci, iako je nastupio trend nacionalizacije tržišta. Naime, zbog visoke averzije prema riziku banke se povlače u domicilna tržišta, što se vidi iz pada prekograničnih pozajmica.