Na pitanje ima li Hrvatska povijesnu priliku napraviti velik iskorak i postati gospodarski snažna zemlja sa životnim standardom kakvim se diči zapadna Europa, on nam rado odgovara da nepunih deset godina od ulaska u EU odbrojavamo posljednje dane do uvođenja eura i ulaska u šengensku zonu nakon što smo uspješno savladali sve formalne prepreke.

'Ostvarenjem ovih ciljeva Hrvatska će, nadamo se vrlo brzo, postati potpuno integrirana članica Europske unije. Zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti na putu prema monetarnoj uniji pozitivno utječu i na kreiranje dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva, zasnovane na zdravim temeljima, te stvaranje potencijalno snažnijeg konvergencijskog potencijala', kaže nam Schoefboeck te dodaje da je pred nama razdoblje kojem pogoduje značajan potencijal fondova EU-a.

Možda i najbolja potvrda toga da je Hrvatska na pozitivnom putu rast je njezinog kreditnog rejtinga, a on se nalazi čvrsto u zoni 'investicijskog'.

No, ipak, nije sve bajno - inflacija je i dalje visoka, rat u Ukrajini bjesni, a kuha se i trgovinski rat Europe i SAD-a. Prema Schoefboecku, prioritet za 2023. trebao bi biti fokus na fondove EU-a i njihova anticikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta.

Uz to, poželjno je ubrzanje strukturnih reformi i stvaranje preduvjeta za što brže hvatanje zapadnog standarda.

'Kako bi taj proces bio uspješan, ponovno treba skrenuti pozornost na važnost provođenja strukturnih reformi. U tom kontekstu daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivog gospodarskog rasta te iskorištavanja potencijala koji stoje pred Hrvatskom i svima nama. Pritom je nužno vrlo pažljivo postupati s uvođenjem novih nameta za najuspješnije tvrtke, one koje generiraju najveću dodanu vrijednost te predstavljaju motor hrvatske ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta', dodaje.

Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal u korištenju europskih fondova te ako se nastavi put jačanja pravne sigurnosti za investitore, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost. Pri tome će, kaže, banke i dalje biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva.

'Očekivani ulazak u Schengen trebao bi donijeti značajnu korist te dodatno integrirati Hrvatsku kao turističku destinaciju u tržište Europske unije, a pozitivne perspektive hrvatskog turizma osigurat će i drugim sektorima, što otvara dodatni prostor za rast. Vjerujem da možemo zaključiti kako Hrvatska ima dodatni potencijal u segmentu IT-a i komunikacija, a u srednjem roku, imajući u vidu geografski položaj i spomenutu integraciju te uz razvoj infrastrukture, može graditi snažniji položaj i u logističkom smislu', zaključuje naš sugovornik.