Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj nalazi se u Plominskom zaljevu, ima ukupnu snagu 210 MW i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom, podsjeća ministarstvo.

Dodaje da će se konkurentnost te elektrane, koja dozvolu za rad ima do 2040. godine, u perspektivi svakako promijeniti zbog Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) kojem trenutno Plomin II predaje više od milijun emisijskih jedinica godišnje.

Ukupnim emisijama Republike Hrvatske Plomin doprinosi s gotovo šest posto.

Komentirajući ulazak Hrvatske u Savez za proizvodnju energije bez ugljena, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je kako će sveukupna gospodarska i društvena tranzicija potaknuti veću potrebu za električnom energijom, pa moramo dobro planirati kako bi tu tranziciju iznijeli novi obnovljivi kapaciteti.

"Stvaramo uvjete za prestanak korištenja ugljena u proizvodnji električne energije i sa sigurnošću možemo reći da će se to dogoditi prije isteka dozvole za rad Plomina II. Dinamika uključivanja obnovljivih izvora energije ovisit će o razvoju suvremene elektroenergetske infrastrukture primjenom novih tehnologija i posebice razvojem postrojenja za skladištenje energije", rekao je Ćorić.

Prema postojećim strateškim dokumentima, za ostvarenje nacionalnog cilja Republike Hrvatske od 36,6 posto u udjelu obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji do 2030. godine, neophodno je u elektroenergetski sustav priključiti više od 2.500 MW novih postrojenja obnovljive energije.

Osim velikih projekata, jednako je važno otvaranje mogućnosti aktivnog uključivanja svih građana i poduzetnika u sustavu distribuirane proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora te će u tom smjeru ići i prilagodbe sustava, ocjenjuju u ministarstvu gospodarstva.

Dodaju da je zbog svega toga Hrvatska na putu ostvarenja preduvjeta za prestanak korištenja ugljena kao pogonskog goriva te kako je sigurno da će se to ostvariti u bliskoj budućnosti.