OSIJEK - 'Učinkovitost javne uprave i dostupnost izvora financiranja najveći su problemi konkurentnosti Hrvatske, a to je izravna posljedica makroekonomske politike zemlje. Hrvatska je europski rekorder po subvencijama i potporama koje su veće od tri posto BDP-a, a osim poljoprivrede većina ih odlazi u javni sektor. Država dakle subvencionira samu sebe (HŽ, Jadrolinija, Croatia Airlines, brodogradnja…), pa ostaje malo za privatni sektor. Subvencije treba davati za razvoj, a ne za preživljavanje, jer će takvi prije ili kasnije propasti, a kod nas ih uglavnom takvi dobivaju. Deblokadom pregovora odškrinuta su nam vrata EU-a i roba iz Europe bez ikakvih će prepreka ulaziti na hrvatsko tržište. Za taj se trenutak moramo dobro pripremiti, rekao je Kuštrak.

Predstojeću 2010. označio je ključnom za strukturne reforme, jer nije predizborna, te je pravo vrijeme za primjerenu poreznu politiku i zaštitu malih vjerovnika kojima i 10.000 nenaplaćenih kuna može biti egzistencijalni problem.
Tihana Kraljić, ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, navela je kako će Operativnim planom poticanja poduzetništva poduzetnicima do kraja godine isplatiti približno 185 milijuna kuna za oko 3.700 projekata, i to nakon što im je rebalansom proračuna iznos od 340 milijuna kuna smanjen za 43 milijuna.

Ivica Mudrinić, potpredsjednik GSV-a i član Vijeća za konkurentnost, smatra kako Vlada te brojke mora podići na milijardu ili dvije te smanjiti subvencije tamo gdje one nisu razvojne, nego socijalne.

'Mi smo izabrali najgore od kapitalizma i zadržali najgore od socijalizma, pa nam je odnos prema radu, obrazovanju i odgovornosti totalno poremećen. Porazno je koliko mali postotak radno sposobnih radi. Već se petnaestak godina zadužujemo za potrošnju i nedostaje nam vizije i strategije. Zato je ova kriza možda i dobrodošla kako bismo to promijenili. Ako ne prekinemo lanac korupcije, skupoću i neefikasnost javne uprave, ostat ćemo samo tržište razvijenog svijeta, no ako smanjimo javnu potrošnju i ukinemo 'harač', doći ćemo na put izlaska iz krize. U analizi o konvergenciji rečeno je da nam treba 50 godina kako bismo dosegnuli 60 posto BDP-a per capita SAD-a, a to i nije neka opcija. Kako to možemo postići za 12, 15 godina? Turizam može rasti 20 posto godišnje i za pet do 10 godina donositi ne sedam, nego 35 milijardi kuna. Ako slično napravimo s poljoprivredom, visokim tehnologijama i energetikom, dovoljno nam je 15 godina. Bez poduzetništva nema stvaranja novih vrijednosti, nema budućnosti, a bez hrabrosti nema uspjeha', ustvrdio je Mudrinić i upozorio da imamo priliku živjeti, ali ako se ne promijenimo samo ćemo životariti.

Na dvodnevnoj konferenciji je više od 180 sudionika iz sedam zemalja, a prijavljeno je 40-ak predavača.