Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz dokumenta 'Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta', objavljenog na internetskim stranicama Banke.

Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno dvjestotinjak stranica - predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.

'Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost, ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu pet posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU, a pritom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata', ocjenjuje se u studiji.

Upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.

'Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 postigle do 2000. godine', navode autori.

Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).

'Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatska će moći ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije na izvozu', preporučuje se u studiji.

Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima.

'Riječ je o četiri strategije gospodarske politike, a to su: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog paketa mjera koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća', ističu autori studije.