Europska komisija već godinama preporuča zemljama članicama da provedu reforme mirovinskog sustava na način da postupno podižu minimalnu dob za umirovljenje građana te da otežaju prijevremeno napuštanje tržišta rada. To se nastoji postići izravnim mjerama u mirovinskom sustavu, ali i poticanjem mirovinske štednje te olakšavanjem rada u starijoj dobi.

U Hrvatskoj su promjene provedene tek djelomično. Umirovljenicima je već neko vrijeme omogućeno da rade na pola radnog vremena, a lanjskim izmjenama Zakona o radu, uvedena je mogućnost da se zaposlenici s poslodavcima dogovore o tome hoće li nastaviti raditi i nakon što navrše 65 godina, što je uvjet za odlazak u redovitu starosnu mirovinu. U toj odluci im 'pomaže' i zakonska odredba o neisplaćivanju otpremnina za odlazak u mirovinu sa 65. rođendanom.

Djelomična reforma

No, dob za umirovljenje nije promijenjena. Iako je bilo u planu da se do 2030. godine dob za umirovljenje podigne na 67 godina, sindikalnom referendumskom inicijativom '67 je previše', 2019. godine je Vlada od toga odustala. Tako je Hrvatska ostala jedna od rijetki članica EU koja još nije uvela ove bitne izmjene u svoje zakonodavstvo. Doduše, treba reći kako 2030. godine ističe prijelazno razdoblje za podizanje dobi umirovljenja žena.

'U 24 države članice dobna granica za umirovljenje povišena je ili je njezino povisivanje u tijeku, među ostalim povezivanjem dobne granice za umirovljenje s očekivanim trajanjem života. U svim državama članicama prijevremeno napuštanje tržišta rada i dalje je veliki problem, što je najveća prepreka duljem radnom vijeku. Ni jedna država članica nema tržište rada koje dobro funkcionira za osobe starije od 55 godina. U prijevodu, to znači da ćemo ići s posla na groblje, komentirao je za Mirovina.hr analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper.

Mirovinske statistike pokazuju kako je prosječni hrvatski umirovljenik skupio nešto više od 31 godine i tri mjeseca radnog staža, što je u europskim okvirima malo. Ipak, izmjene radnog zakonodavstva i omogućavanje rada uz mirovinu povećao je broj ljudi koji rade u trećoj dobi. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je u rujnu zabilježio 36.208 osiguranika starijih od 65 godina te još 32.708 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena.

Iako je nedostatak radne snage kroničan problem domaćeg gospodarstva, treba reći kako je u kategoriji između 55 i 64 godine zaposleno 292.179 osoba, što čini svega 16,79 posto ukupnog broja osiguranika koje bilježi HZMO. S druge strane, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) navodi kako je najviše nezaposlenih (10.849) u dobnoj skupini od 55 do 59 godina. Veliki broj nezposlenih bilježi se i među starijima od 50 i 60 godina, iako je broj nezaposlenih u starijim dobnim skupinama manji nego lani.

Mišljenje Svjetske banke

Treba reći kako na Hrvatsku po pitanju mirovinskog sustava ne radi pritisak samo Europska komisija, već i Svjetska banka, koja je Vladi dala svoje mišljenje u kojem stoji kako bi dob za umirovljenje u Hrvatskoj trebala biti 72 godine. Resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike drži kako je potrebno produljiti radni vijek, jer se mirovinskim doprinosima ionako trenutno financira svega oko 60 posto sredstava za mirovine, što bi u sljedećoj godini trebalo narasti na devet milijardi eura.

'Jedna od preporuka Svjetske banke je produžiti radni vijek. Postupno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga dizati dob po mjesec i pol dana, ovisi o očekivanom trajanju života. Mi smo to primili na znanje i analizirali, međutim on neće biti sadržan u novom zakonu', komentirala je nedavno za RTL ravnateljica uprave za mirovinski sustav Melita Čičak.

Vlada je s umirovljeničkim predstavnicima načelno dogovorila uvođenje 13. mirovine, nove formule usklađivanja te podizanje staža za svako rođeno ili posvojeno dijete sa šest na 12 mjeseci. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi sadržavale i ove odredbe mogu se očekivati krajem 2025. godine. Dotad vladajući imaju vremena razmisliti hoće li i na koji način podići i dob za odlazak u mirovinu.