Iz fonda za oporavak gospodarstva pod nazivom Next Generation EU planira se do 2023. državama članicama, uz redovni proračun EU-a, podijeliti financijska potpora u vrijednosti većoj od 800 milijardi eura.

Za pristup sredstvima fonda države članice morale su podnijeti svoje reformske planove na temelju kojih je Europska komisija ocjenjivala njihovu podobnost. Portal Emerging-Europe donosi analizu planova oporavka za 11 novih zemalja EU-a iz srednje i istočne Europe. Zasad je zeleno svjetlo za svoje planove dobilo šest zemalja: Hrvatska, Češka, Latvija, Litva, Slovačka i Slovenija.

Hrvatska je dobila pozitivnu ocjenu EK početkom srpnja za Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura, što je u odnosu na BDP najviše u cijeloj Uniji. Uz 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći, na raspolaganju imamo i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.

Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjeren je na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na zelenu i digitalnu tranziciju, a pritom je istaknuta obnova Zagreba i Banovine nakon potresa. Oko 40 posto sredstava planira se potrošiti na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada nakon potresa, upravljanje vodnim resursima i mjere zaštite od poplava.

I ostale zemlje koje su dobile odobrenje Europske unije za svoje planove velik dio tih sredstava planiraju utrošiti na borbu protiv klimatskih promjena. Slovenija planira 42,2 posto od 2,5 milijardi eura plasirati u zeleni oporavak energetskom obnovom zgrada te obnovom pruga i izvora pitke vode. Veći dio ostatka financijske potpore bit će potrošen na digitalne ciljeve, poput osiguranja ‘pametnog i uključivog’ gospodarskog rasta, zdravstvene zaštite i digitalne transformacije.

Latviji će biti dostupno 1,8 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega 37 posto planira potrošiti na borbu protiv klimatskih promjena, a 21 posto na digitalnu transformaciju državnih institucija i privatnih poduzeća, dok će ostatak novca biti uložen u nekoliko javnih usluga, uključujući javni prijevoz.

Slovačka će dobiti 6,3 milijarde eura, od čega se srednjoeuropska država obvezala potrošiti impresivnih 43 posto na pitanja vezana za klimatske promjene, poput obnovljive energije i ozelenjivanja zgrada. Veći dio ostatka sredstava trebao bi ići za osiguravanje gospodarske i društvene otpornosti zemlje.

Češka također planira potrošiti velik postotak od sedam milijardi eura, koliko će dobiti, na borbu protiv klimatskih promjena. Konkretno, 42 posto novca otići će na obnovljivu energiju, modernizaciju toplinskih mreža, zamjenu kotlova na ugljen i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada.

Europska komisija odobrila je i planove Litve, a ova baltička država dobit će 2,2 milijarde eura, od čega će 38 posto biti uloženo u izgradnju vjetroelektrana i drugih alternativnih izvora energije te uklanjanje vozila što zagađuju okolinu.

Mađarska i Poljska - sporna vladavina prava

Pregovori Mađarske i Poljske s Europskom komisijom o financiranju planova oporavka vjerojatno su imali najveći publicitet, jer EU ustraje u odbijanju planova obiju zemalja zbog zabrinutosti oko vladavine prava.

Mađarska je zatražila 7,2 milijarde eura bespovratnih sredstava, a Poljska 23,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 12,1 milijardu eura kredita. 'Budući da je značajan broj europskih transfera u prošlom desetljeću dospio u ruke vladinih pouzdanika, vrijeme je da EU prestane financirati vladu koja ne podržava njezine osnovne vrijednosti, uključujući demokraciju, ljudsko dostojanstvo i vladavinu prava', smatra Dóra Győrffy, profesorica međunarodnih studija na Katoličkom sveučilištu Pázmány Péter u Mađarskoj.

'Sve je veći politički pritisak različitih aktera na Komisiju da učini nešto. Komisija bi mogla odgoditi sve odluke o odobravanju planova dok Europski sud ne donese konačnu presudu Mađarskoj o primjeni mehanizma vladavine prava', dodaje Győrffy.

'Malo je vjerojatno da će doći do dogovora o sredstvima ove jeseni ili čak do izbora idućeg travnja. Za mađarsku vladajuću stranku Fidesz mogućnost izigravanja žrtve i borba protiv Bruxellesa koriste se kao politička strategija, a koja bi joj mogla biti korisna tijekom kampanje za opće izbore 2022.', zaključuje Győrffy.

Prema riječima Katarzyne Zechenter, profesorice u Školi za slavistiku i istočnoeuropske studije UCL, situacija u Poljskoj prilično je slična. 'Europska komisija zabrinuta je da bi poljska vladajuća stranka na kraju mogla iskoristiti dio sredstava EU-a za oporavak kako bi ojačala svoju političku poziciju nepotizmom i sustavnom korupcijom', rekla je za Emerging Europe.

‘Velik dio sredstava mogao bi otići u državne tvrtke ili tvrtke povezane s vladom, u kojima će se interesi vladajuće stranke predstavljati kao javni interes. A to bi dodatno ugrozilo vladavinu prava i narušilo pluralizam medija u Poljskoj', dodaje Zechenter.

Bugarska zadnja u redu zbog krize vlade

Na zeleno svjetlo za planove oporavka iz različitih razloga čekaju i Rumunjska, Estonija i Bugarska. Rumunjska je podnijela zahtjev za 14,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 15 milijardi eura zajmova. Ključni aspekti na koje se država planira usredotočiti su ‘zelena tranzicija, digitalna transformacija, pametan rast, društvena i teritorijalna kohezija, zdravlje i otpornost te politike za sljedeće generacije’. Iako rumunjski plan uključuje pitanja borbe protiv klimatskih promjena, stručnjaci Europske komisije smatraju da nisu dovoljno zastupljena ulaganja u obnovljive izvore energije. To je, uz nekoliko drugih pitanja povezanih s nedostatkom informacija o načinu trošenja sredstava, dovelo do toga da je Komisija zatražila dopunu plana i novo evaluacijsko razdoblje.

Estonija je malo zakasnila u predaji plana ‘teškog’ 982,5 milijuna eura, a taj novac predlaže pretežno iskoristiti za ‘digitalnu i zelenu tranziciju poduzeća, digitalizaciju države, održivu energiju i energetsku učinkovitost, održiv promet te zdravstvenu i socijalnu zaštitu’. Prema riječima Maili Vilson s Instituta za političke studije Johan Skytte na Sveučilištu u Tartuu, kašnjenje Komisije u procjeni podnošenja zahtjeva Estonije ne bi trebalo biti razlog za zabrinutost.

‘Postojali su neki objektivni razlozi, poput promjene vlade u siječnju 2021. i upravljanja krizom zbog pandemije koronavirusa, zbog kojih je plan kasno podnesen, stoga su i pregovori i povratne informacije Europske komisije zakasnili’, rekla je za Emerging Europe.

Bugarski plan zapeo je pak zbog dugotrajne krize vlade. Budući da privremena vlada nije željela donositi dugoročne ekonomske odluke o zemlji, konačni plan za oporavak još nije sastavljen. 'Bugarska je zadnja u redu. To je zbog vrtloga neodlučnih izbora koji su ostavili zemlju bez stabilne vlade', rekao je za Emerging Europe Simeon Đankov, viši suradnik u Petersonovu institutu za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu.

‘Također, nema političkog konsenzusa o glavnim prioritetima fondova za oporavak poput zelene ekonomije, stoga privremena vlada mora značajno revidirati nacrt plana’, dodaje Đankov. Prošli tjedan aktualni ministar financija Asen Vasilev najavio je da će privremena vlada, ako parlamentarne političke stranke uskoro ne formiraju vladu, podnijeti zahtjev za financiranje plana oporavka kako bi se izbjeglo propuštanje predujma od 800 milijuna eura.