Na razini 20-člane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju 3,3 posto, kao i u prva tri ovogodišnja mjeseca, izračunao je europski statistički ured.

I prihodi i rashodi, iskazani udjelom u BDP-u, blago su smanjeni u odnosu na početak godine, objašnjavaju statističari.

Na razini EU-a deficit je pak neznatno uvećan, za 0,1 postotni bod, na 3,2 posto, odražavajući nešto veće udjele rashoda, uz stabilne udjele prihoda, pokazuju tablice.

Mjere pomoći kojima su vlade ublažavale utjecaj visokih cijena energije snažno su utjecale na državni proračun i u prvom i u drugom ovogodišnjem tromjesečju i većina država bilježila je i dalje proračunski manjak, napominju statističari.

U drugom kvartalu prošle godine manjak je na razini eurozone iznosio 2,7 posto BDP-a, a na razini EU-a 2,3 posto, pokazuju tablice.

Petorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u i u drugom tromjesečju bilježila Mađarska, od 6,6 posto.

Slijedi Rumunjska s manjkom od 6,3 posto.

Najskromniji je pak manjak u proračunu imao Luksemburg, od 0,4 posto.

Slijedi Hrvatska sa sezonski prilagođenim proračunskim manjkom u drugom tromjesečju, iskazanim udjelom u BDP-u, od 0,5 posto. U prvom tromjesečju proračun je pokazao manjak od 0,6 posto, a u drugom kvartalu lani višak od 0,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Blizu su Hrvatskoj u razdoblju od travnja do lipnja ove godine Estonija i Litva, čiji su proračuni bili u minusu od 0,7 posto.

Proračunski višak bilježilo je samo pet zemalja, a najveći je bio u Danskoj, dosegnuvši 2,8 posto BDP-a. Slijede Irska i Portugal s viškom od 2,4 odnosno 2,3 posto. U Nizozemskoj i Latviji iznosio je skromnih 0,2 odnosno 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima samo za Grčku, Italiju i Cipar.