Radnici u zapadnim članicama EU-a zarađuju dvostruko veću prosječnu plaću od njihovih kolega u istočnim članicama. Najdrastičniji je pad plaća zabilježen u Hrvatskoj, u kojoj je s 43 skliznuo na 37 posto prosjeka zapadne Europe, pokazalo je najnovije istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI)
Radnici u deset istočnih članica EU-a zarađuju od 42 posto plaće na Zapadu, primjerice u Estoniji, do manje od 18 posto u Bugarskoj. Najbolja je situacija u Sloveniji. U njoj radnici zarađuju više od polovice, a plaće iznose oko 60 posto prosjeka EU-a 15.
'Ako poslodavci i Vlada hitno ne prihvate naše zahtjeve za povećanjem minimalne, kao i plaća općenito, Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da ostane zalijepljena na europskom dnu s niskim plaćama, a da na europskom vrhu budemo samo po brojkama o iseljavanju', ukazuje na to predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel.
vezane vijesti
Dodaje kako, dok slušamo o turističkim rekordima i rastu BDP-a, ne možemo više prihvatiti tvrdnje da još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika.
'Sadašnje stanje je neodrživo ekonomski, socijalno i moralno. Ako se hitno ne poduzmu odgovarajući koraci, mi smo odlučni u poduzimanju industrijskih i drugih akcija. Vrijeme je da se stane na kraj izrabljivanju radnika', upozorava predsjednik SSSH.
Oni traže podizanje minimalne plaće na 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće, kao i redefiniranje pojma minimalne plaće bez zakonski utvrđenih dodataka te općenito rast plaća kako bi se podigao životni standard građana i njihova kupovna moć, što će utjecati na daljnji ekonomski rat. Europska konfederacija sindikata pak zahtijeva povećanje minimalne plaće na barem 60 posto medijana te njeno podizanje na iznos od kojeg se može pristojno živjeti.
Razlika u plaćama između istoka i zapada EU-a smanjivala se krajem 90-ih i dobrim dijelom idućeg desetljeća. Napredak je stopirala ekonomska kriza 2008., objašnjava se u istraživanju ETUI-ja. U šest od 11 istočnih država članica razlike u plaćama povećale su se od 2008. do 2016., a najdrastičniji pad u tom razdoblju zabilježen je u Hrvatskoj, u kojoj su one s 43 pale na 37 posto prosjeka zapadne Europe. Plaće su padale i u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Sloveniji.
Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch upozorila je kako su razlike u plaćama između istoka i zapada EU-a šokantno velike te da su rezultati izrabljivanja radnika i slabosti socijalnog dijaloga.
'Za vrijeme krize na istoku Europske unije bila su raširenija zamrzavanja i snižavanja plaća, a povećanja plaća manja jer su se poslodavci mogli lakše provući s time. Naravno, razlike u produktivnosti i troškovima života znače da plaće neće biti iste, no to ne objašnjava tako velike razlike', ističe Lynch, napominjući kako radnici u istočnoj Uniji trebaju povećanje plaće veće od inflacije i rasta produktivnosti kako bi se nadoknadilo prijašnje izrabljivanje.
Smatra također kako EU i nacionalne vlade trebaju poticati kolektivno pregovaranje i snažne sindikate te organizacije poslodavaca.
'Multinacionalne kompanije na istoku EU-a trebaju isplaćivati pravedne plaće te poštivati pravo svojih radnika na kolektivno pregovaranje. Mnoge od tih kompanija jako su dobre kad je riječ o poštivanju sindikalnih prava u svojim matičnim zemljama, ali to nije slučaj kada dođu na istok EU-a. Potrebno je i povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurao prag dostojanstva i općenito potakao rast plaća', poručuje ova eurosindikalistica.
