Pšenice je zasijano na 100 tisuća hektara, odnosno na 68 tisuća hektara ili 40,5 posto manjoj površini nego u 2016. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2017. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Statističari napominju kako je to najmanja sjetva pšenice u posljednjih 26 godina, odnosno od 1990. godine.

Smanjene su i površine pod kukuruzom, za 0,8 posto ili za dvije tisuće hektara. Kukuruza je posijano na površini od 250 tisuća hektara.

Rekordna sjetva uljane repice

Površina zasijana uljanom repicom u 2017. povećana je za šest tisuća hektara ili za gotovo 17 posto u odnosu na godinu ranije. Uljane repice je zasijano na 43 tisuće hektara, što je, kažu statističari, najveća sjetva od 1990. godine.

Soje je zasijano na 81 tisuću hektara, ili 2,5 posto više površina nego lani, a povećane su i površine pod suncokretom, za pet posto, na 42 tisuće hektara.

Pod šećernom repom je 20 tisuća hektara ili 33,3 posto površina više nego lani, dok su površine pod krumpirom ostale na istoj razini, odnosno zasijano ga je na 10 tisuća hektara.

Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.