Hrvatska je u 2021. godini bila među zemljama EU-a s proračunskim manjkom i javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u ispod prosjeka Europske unije i eurozone, pokazale su u petak prve procjene Eurostata
Na razini EU-a proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4,7 posto, procijenio je Eurostat, što bi značilo da se smanjio za 1,9 postotnih bodova u odnosu na 2020., prvu godinu pandemije.
Na razini eurozone iznosio je 5,1 posto, što bi značilo da je bio manji za dva postotna boda nego u 2020.
vezane vijesti
-
![Marić objasnio kako će Vlada smiriti divljanje cijena i najavio usporavanje rasta BDP-a]()
Marić objasnio kako će Vlada smiriti divljanje cijena i najavio usporavanje rasta BDP-a
-
![Kraj ere jeftinog novca: Cijena zaduživanja za Hrvatsku u godinu dana i više nego udvostručena, investitori nas trpaju u isti koš s Grčkom]()
Kraj ere jeftinog novca: Cijena zaduživanja za Hrvatsku u godinu dana i više nego udvostručena, investitori nas trpaju u isti koš s Grčkom
-
![Opet se otvara polemika između štedljivih i rastrošnih zemalja EU-a, provjerili smo tko su najveći europski bolesnici i kako stoji Hrvatska]()
Opet se otvara polemika između štedljivih i rastrošnih zemalja EU-a, provjerili smo tko su najveći europski bolesnici i kako stoji Hrvatska
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se prošle godine u EU na 88,1 posto, s 90 posto u 2020.
U eurozoni kliznuo je s 97,2 na 95,6 posto.
Statističari napominju da smanjeni javni dug i proračunski manjak, iskazani udjelom u BDP-u, odražavaju oporavak gospodarstva od pandemijske krize.
EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3,0 posto, a javni dug 60 posto.
Hrvatska uz Portugal
Sve su članice EU-a prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga koji su 2021. zaključili s viškom od 2,3 odnosno 0,9 posto BDP-a.
Najveći je manjak zabilježila Malta, od 8,0 posto. Slijede Grčka, Latvija, Italija, i Rumunjska s proračunskim manjkom u rasponu od 7,4 do 7,1 posto.
U Hrvatskoj manjak u konsolidiranom proračunu opće države, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je prošle godine 12,4 milijarde kuna što je odgovaralo 2,9 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 27,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 7,3 posto BDP-a.
Najbliže su Hrvatskoj Portugal i Finska s proračunskim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u od 2,8 odnosno 2,6 posto.
Najniži je manjak u prošloj godini zabilježila Švedska, od 0,2 posto.
Visoki grčki dug
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je prošle godine u otprilike pola članica EU-a viši od 60 posto, limita koji je prije pandemije trebao jamčiti stabilne državne finacije.
Najniži su javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježile Estonija i Luksemburg, od 18,1 odnosno 24,4 posto.
Blizu je i Bugarska, s 25,1 posto BDP-a.
U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošle godine 343,6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79,8 posto BDP-a. Na kraju 2020. iznosio je 330,4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87,3 posto BDP-a.
U skupini su i Mađarska i Austrija sa 76,8 odnosno 82,8 posto.
Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je prošle godine Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.
Slijedi Italija gdje je bio veći za 50,8 posto od BDP-a, a blizu su i Portugal i Španjolska s javnim dugom većim od BDP-a za 27 odnosno za 18 posto.
