Nakon što su mjere pomoći građanima i gospodarstvu tijekom pandemije značajno povećale javni dug europskih zemalja, u Europskoj uniji ponovno se rasplamsava polemika o kriterijima za prihvatljive okvire zaduženosti. Dok se visokozadužene zemlje prevođene Francuskom zalažu za popuštanje ograničenja, štedljive nacije predvođene Njemačkom ustraju na postojećim mastriškim kriterijima
Izvanredne okolnosti koje je prouzročila pandemija koronavirusa izazvale su snažan rast javnog duga u Europskoj uniji i eurozoni te privremeno napuštanje mastriških kriterija koji definiraju dopuštene razine proračunskog deficita i zaduženosti država. Podsjetimo, prema tim kriterijima, deficit proračuna opće države u BDP-u ne smije prelaziti tri posto, a udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći 60 posto.
Za zemlje koje su premašile te granice traži se da primjerenom fiskalnom politikom smanjuju dug te da se zadovoljavajućom dinamikom približavaju referentnoj vrijednosti.
vezane vijesti
I prije pandemije brojne europske zemlje znatno su odstupale od postavljenih granica, a u dvije pandemijske godine proračunski deficiti gotovo svih članica znatno su nadmašili referentne vrijednosti te se javni dug više od polovice zemalja popeo iznad 60 posto BDP-a.
Konkretno, krajem 2019. prosječna zaduženost 27 zemalja EU-a iznosila je 77,5 posto BDP-a, a krajem trećeg tromjesečja 2021. iznosila je 90,1 posto BDP-a. Pritom je vrhunac dosegnut krajem prvog kvartala 2021., kada je dug EU-a 27 iznosio 92,4 posto BDP-a, a u eurozoni čak 100 posto BDP-a.
Energetska kriza donosi novi udar na javne financije
Paralelno s oporavkom gospodarstva, od proljeća prošle godine krenuo je trend smanjivanja zaduženosti. No daljnji napredak postao je upitan s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta krajem godine i nove pritiske na javne financije koje donose energetska kriza i prateći paketi pomoći građanima.
U takvim okolnostima skupina zemalja EU-a, uključujući Francusku i Španjolsku, potaknula je raspravu u Bruxellesu o potencijalnoj izmjeni propisa o dugu, predlažući dulje razdoblje fleksibilnijeg europskog okvira za fiskalnu politiku.
Inače, mastriška pravila o javnom dugu suspendirana su tijekom pandemije, a ponovo bi trebala stupiti na snagu 2023. godine. Zagovornice rasprave o izmjenama upozoravaju da bi prebrzo ukidanje suspenzije moglo ugroziti oporavak gospodarstva od koronakrize.
S druge strane zemlje koje tradicionalno vode čvrstu fiskalnu politiku i uspješnije se nose s javnim dugom protive se popuštanju kriterija. Na takvom stajalištu ustraju Njemačka i Austrija, čiji su ministri financija Christian Lindner i Magnus Brunner nakon ovotjednog sastanka poručili da se dug mora smanjiti kako bi se osigurala fiskalna stabilnost i kako bi se sačuvao manevarski prostor za mjere središnjih banaka.
Dugovi pritišću mediteranske zemlje
Po razini zaduženosti prednjače mediteranske zemlje s europskog juga, a ispod prosjeka su članice sa sjevera i istoka Europe. Najvišu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna imala je Grčka, čak 200,7 posto. U zoni iznimno visoke zaduženosti još su Italija (155,3 posto) i Portugal (130,5 posto), a znatno iznad europskog prosjeka su i Španjolska (121,8 posto), Francuska (116 posto), Belgija (111,4 posto) te Cipar (109,6 posto).
Hrvatska se nalazi u zoni visoke zaduženosti, ali ispod europskog prosjeka. S udjelom duga u BDP-u od 82,4 posto, vodeći smo među zemljama nove Europe, a najbliža nam je Slovenija.
Najnižu razinu javnog duga bilježi Estonija, svega 19,6 posto BDP-a. Iznimno nisku razinu duga imaju i Bugarska (24,2 posto) te Luksemburg (25,3 posto).
Hrvatska među predvodnicima u smanjenju duga
Oporavak gospodarske aktivnosti u ovoj godini doveo je do pada javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u velikom broju zemalja, što je osobito vidljivo u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova. Slijede Portugal i Hrvatska, u kojima je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9, odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja.
Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5, odnosno 1,1 postotni bod.
Hrvatska dobro stoji i kad se promatra duže razbolje. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2020., hrvatski javni dug u omjeru s BDP-om smanjen je za 2,3 postotna boda, a brži pad duga bilježe samo četiri zemlje – Cipar (-6,4 postotna boda), Irska (-3,6 postotnih bodova), Nizozemska (-2,5 postotnih bodova) i Danska (-2,4 postotna boda).
S druge strane na godišnjoj razini najviše je porastao javni dug iskazan u BDP-u u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova.
