Odluka Hrvatske narodne banke (HNB) o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, a oslobađanje 6,3 milijardi kuna za kreditiranje projekata u gospodarstvu trebalo bi potaknuti i novo zapošljavanje, procjenjuju bankari i ekonomski analitičari uz napomenu da to ovisi i o drugim čimbenicima
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da je najnovija odluka HNB-a mjera monetarne politike kojom se bankama smanjuje regulatorni trošak, koji je jedna od komponenti formiranja kamatnih stopa. To znači da se, sukladno najavama banaka, otvara prostor za daljnje spuštanje kamatnih stopa, a to spuštanje bit će izraženije kad se smanje i ostale ključne komponente - rizik zemlje i rizik dužnika ('loši' krediti), ističu iz HUB-a.
Komentirajući odluku središnje banke, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek kaže kako je svaka mjera takve vrste u ovom trenutku dobrodošla jer se naše gospodarstvo vrlo teško oporavlja, za razliku od gospodarstava zemalja u okruženju.
No, najveći problem Hrvatske nije nedostatak likvidnosti u bankarskom sustavu već zastarjele gospodarske strukture, koje nisu konkurentne i zbog kojih nema oporavka koji bi se temeljio na rastu izvoza, ističe Švaljek.
Ako mjera guvernera HNB-a ohrabri konkurentne poduzetnike i izvoznike, to je potez u dobrom smjeru, međutim zasad je teško kvantificirati učinke najavljenog kreditiranja prerađivačke industrije i turizma. Najava iz redova poslodavaca kako bi se time moglo potaknuti otvaranje čak 20.000 radnih mjesta čini mi se vrlo hrabrom procjenom, kaže ravnateljica Ekonomskog instituta.
Neki ekonomski analitičari u komentarima odluke HNB-a podsjećaju i kako su potrebe države za financiranjem jako velike te kako će se država, bez obzira što planira izdati obveznice na inozemnom tržištu, ove godine zaduživati i na domaćem tržištu. Stoga najnoviju odluku HNB-a ocjenjuju mjerom predostrožnosti kako bi se spriječio tipični efekt istiskivanja privatnog sektora s izvora financiranja zbog činjenice da je država bankama, osjetljivima na rizik, najbolji dužnik.
Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, kaže da, iako je HNB-ovo popuštanje dobra vijest za gospodarstvo, neće mijenjati svoju ovogodišnju prognozu o BDP-u.
'Među ostalim, i zbog uobičajenog vremenskog jaza između implementacije konkretnih projekata i njihovih efekata. Ipak, taj potez očito jača kreditnu aktivnost u 2011. godini, povrh već poboljšane HBOR-ove kreditne sheme, što bi nas moglo potaknuti da poboljšamo naše procjene srednjoročnoga rasta', ocjenjuje Stojić.
Stojić smatra kako ostaje nejasno kako će HNB osigurati da većina investicijskih sredstava završi u proizvodnji i turizmu u vrijeme kada je država očito suočena s poteškoćama u refinanciranju sve veće proračunske rupe.
