Hrvatsko gospodarstvo nastavlja 'voziti po svom' dok politički čimbenici na globalnoj pozornici potiču nesigurnost i neizvjesnost te učestalo mijenjaju makroekonomske projekcije najvećih gospodarstava. Optimizam u Europi, koji se pojavio zbog usvajanja povijesnog njemačkog infrastrukturnog paketa (vrijednog 500 milijardi eura) brzo su zasjenile prijetnje možebitnog trgovinskog rata i nepredvidivost nove američke administracije.

'Takvo okruženje, u visoko globaliziranim industrijskim i trgovinskim tokovima, predstavlja izuzetno visoki rizik svih makroekonomskih projekcija. Eskalacija trgovinskog rata i potencijalno negativan utjecaj indirektno bi se preko najvažnijih europskih partnera prelio i na Hrvatsku. No, za sada interni pokretači rasta i subvencije europskih sredstava predstavljaju dobar štit našim očekivanjima. Ipak, oni nisu garancija budućeg srednjoročnog do dugoročnog uspjeha, osobito u uvjetima niske produktivnosti i prevelikog oslanjanja na domaću potrošnju i turizam', upozorava Živković Matijević.

Inflacija pogonjena snažnom domaćom potražnjom i rastom plaća

Ostaje izgledno da domaća potražnja nastavlja predvoditi rast i u 2025. iako umjerenijim intenzitetom nego prijašnjih godina. Navedeno već sugeriraju dostupni pokazatelji realne aktivnosti za prvo tromjesečje. Očekivanja o skromnijem rastu kod najvažnijih trgovinskih partnera zbog neizvjesnosti i mogućih implikacija koje nose tektonske promjene u trgovinskoj politici sugeriraju da će značajniji pozitivan doprinos neto inozemne potražnje ponovno izostati.

Dezinflacija u domaćem gospodarstvu, ali i na razini euro područja nastavila se u prvom tromjesečju, a kod potonjeg posebice ohrabruje i popuštanje cjenovnih pritisaka u uslugama. U Hrvatskoj, međutim, postojanost inflacije usluga koja je uvelike posljedica snažne domaće potražnje i rasta plaća najveća je prijetnja daljnjem usporavanju rasta potrošačkih cijena, navodi analitičarka RBA.

Smanjenje ključnih kamatnih stopa

Polagano usporavanje rasta cijena u euro području, ali zasigurno i strah da bi gospodarska aktivnost u mogla znatno usporiti, motivirala je Europsku središnju banku da nastavi sa smanjenjem ključnih kamatnih stopa. Kamatna stopa na novčani depozit već krajem lipnja trebala bi iznositi 2%, a na kraju godine 1,75%. Navedeno će se naravno ogledati u tržišnim kamatnim stopama koje se prenose na kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Takvi krediti u Hrvatskoj prevladavaju u segmentu poduzeća, ali ne treba ignorirati ograničavajući čimbenik investicijske aktivnosti, neizvjesnost.

S druge strane Atlantika, nepredvidivost nove američke administracije, carine, recipročne mjere ili čak „trgovinski rat“ sugeriraju mogućnost usporavanja rasta ekonomske aktivnosti u SAD-u te naglašavaju rizik inflacije.

Pritisci na američki dolar

'Stoga, u osnovnom scenariju očekujemo suzdržanost nositelja monetarne politike glede rezanja kamatnih stopa. Fed će ipak, prema našim očekivanja, ciklus labavljenja monetarne politike započeti u posljednjem tromjesečju ove godine s izglednim ubrzanjem smanjenja ključne kamatne stope u 2026. Neizvjesnost oko nasljednika čelnika Fed-a, J. Powella, kao i sposobnost središnje banke da održi nezavisnost mogla bi dodatno pritiskati američki dolar.

Promjenjivost Trumpove politike te poljuljano povjerenje u neovisnost i američke monetarne politike odvraćaju investitore od američkih vrijednosnica što ide u prilog europskim tržištima. Stoga smatramo da bi europska dionička tržišta izvedbom mogla nadmašiti američka i u ostatku 2025.', zaključuje Živković Matijević.