Stopa registrirane nezaposlenosti spustila se s 6,8 posto u siječnju na 6,7 posto u veljači 2024. U skladu je to s mjesečnim padom registriranih nezaposlenih osoba (-2,7 posto) uz blaži pad aktivnog stanovništva (-0,3 posto u odnosu na siječanj). Aktivno stanovništvo brojilo je na kraju veljače 1.750.649 osoba, dok je broj registriranih nezaposlenih iznosio 116.434 osobe.
Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2023. godine, registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 0,1 postotni bod. Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je godišnjeg pada broja registriranih nezaposlenih (-1,3 posto) uz rast broja aktivnog stanovništva (+1,1 posto godišnje).
S druge strane, prema privremenim podacima DZS-a o kretanju zaposlenosti, broj zaposlenih iznosio je u veljači 1.634.215 osoba, što je povećanje za 1,3 posto na godišnjoj razini. Od toga se 1.416.227 osoba ili 86,7 posto odnosilo na zaposlene u pravnim osobama, 199.715 osoba ili 12,2 posto na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama i 18.273 osoba ili 1,1 posto na osiguranike poljoprivrednike.
vezane vijesti
'Promotrimo li kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u (od kategorija sa značajnijim udjelom), u veljači je najsnažnija godišnja stopa rasta zabilježena u Građevinarstvu (+4,4 posto), Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+4,4 posto) te Poslovanju nekretninama (+4,4 posto). U suprotnom smjeru djelovale su Ostale usluže djelatnosti (-8,3 posto), Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (-2,5 posto), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-2,2 posto)', pišu RBA analitičari i nastavljaju:
'Tržište rada ostaje snažno, obilježeno rastom zaposlenosti, godišnjim padom broja nezaposlenih i sve većim udjelom stranih radnika i umirovljenika koji su iskoristili mogućnost povratka u radno aktivno stanovništvo. Godinu pred nama trebala bi obilježiti slična kretanja, ali umjerenijom dinamikom.
Predviđamo tek minimalni pad stope nezaposlenosti (za 0,1-0,2 pb). Rast zaposlenih bi, prema našim očekivanjima, najvećim dijelom mogao biti realiziran zapošljavanjem stranaca . Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje 'uvoza strane radne snage' te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina'.
