Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je već 13. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto.

No, to je manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,5 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 3,3 do 3,9 posto.

Rast od 3,3 posto najbrži je od četvrtog tromjesečja prošle godine, kada je gospodarstvo također poraslo 3,4 posto.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju 2017. ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Doprinos domaće potražnje je pozitivan, a najsnažniji utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom osobne potrošnje.

'Na rast potrošnje kućanstava ukazivali su i visokofrekventni pokazatelji, poput solidnog rasta u trgovini na malo, rastući optimizam, pouzdanje i povjerenje potrošača, rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti te rast raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak je osim rasta (neto) plaća povećan nižim troškovima (re)financiranja, dok osobiti poticaj od priljeva deviza na osnovu turističke djelatnosti', objašnjavaju analitičari RBA.

I rast investicija pozitivno je utjecao na BDP. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je već deveti kvartal zaredom kako rastu, i to nešto brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,3 posto.

To 'može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima', navode analitičari RBA.

Dodaju i to da su nastavak pozitivnih trendova kod investicija podržali pozitivan trend u procesu povlačenja sredstava EU fondova, skroman, ali postojani oporavak građevinarstva te nastavak kapitalnih ulaganja poduzeća.

U trećem je tromjesečju porasla i potrošnja države, za 2,3 posto, nešto više u odnosu na 1,7 posto u prethodnom tromjesečju.

No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, s obzirom da je uvoz porastao više nego izvoz. Naime, izvoz roba i usluga porastao je u trećem tromjesečju 5,7 posto, a uvoz 9,5 posto.

'S druge strane, sve veći optimizam na europskom i regionalnom tržištu, zajedno s revidiranjem ekonomskog rasta glavnih hrvatskih trgovinskih partnera na više, potiče očekivanja da će izvoz roba nastaviti sa solidnim rastom u nadolazećim tromjesečjima', poručuju analitičari RBA.

Očekuju da bi, zahvaljujući jačanju osobne potrošnje te izvoza roba i usluga, stopa rasta gospodarstva za cijelu 2017. trebala ostati na razini lanjske, kada je BDP porastao 3 posto, prije revizije podataka.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,9 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2016. realno je veći za 3,2 posto.

Prema revidiranim podacima, u cijeloj prošloj godini rast BDP-a povećan je s prethodnih 3 na 3,2 posto. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof pojasnio je da je osnovni razlog revizije vremenske serije podataka o BDP-u usklađivanje s Uredbom vijeća (EZ, EURATOM) o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka (BND) po tržišnim cijenama.

Revizija pritom obuhvaća poboljšanja u vezi, među ostalim, obračuna potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj netržišnih proizvođača, obračun potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za vojnu opremu, procjenu prijevare kod plaćanja PDV-a 'bez suučesništva'.

'Uslijed te revizije, procjena BDP-a za cijelu prošlu godinu povećana je s 3 na 3,2 posto', istaknuo je Krištof. Naveo je, također, da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine revidiran na više s 2,8 na 3 posto.

Također, nakon revidiranih podataka pokazalo se da je u trećem tromjesečju ove godine rast BDP zabilježen već 13. kvartal zaredom, a ne 12., kako su pokazivali dosadašnji podaci.

Krištof je, također, istaknuo kako je u trećem tromjesečju nominalni rast BDP-a iznosio 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najveća stopa rasta od kraja 2008. godine. Međutim, zbog rasta cijena, posebice u turizmu, realni rast BDP-a osjetno je manji i iznosi 3,3 posto.