‘Niske cijene nafte, slabo privlačenje investicija i strukturni izazovi usporavaju rast u regiji. Sve to pridonosi populizmu i polarizaciji’, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Što se Hrvatske tiče, navode kako je u 2016. zabilježen snažniji rast pogonjen domaćom potrošnjom.

'Zbog stanja na tržištu rada i raspoloživog osobnog dohotka, siromaštvo će i dalje biti u padu. Fiskalni deficit pada prema 2,7 posto BDP-a, prvi puta nakon devet godina. Na razini godine, zahvaljujući turizmu i jačanju investicija BDP će porasti 2,4 posto', pišu u Svjetskoj banci.

U iduće dvije godine očekuju prosječan rast gospodarstva od 2,3 posto, što pripisuju jačanju osobne potrošnje, većem izvozu i investicijama, poglavito iz EU fondova.

Kaj najveći rizik za Hrvatsku navodi se veliki javni dug i njegova održivost te prevelika zaduženost privatnog sektora.

'Nova Vlada zbog ponovljenih parlamentarnih izbora možda će kasniti s povlačenjem novca iz EU fondova. Možda će kasniti i strukturne reforme. Dodatno, neizvjesnost na financijskim tržištima nakon Brexita i monetarno stezanje u SAD-u mogu se negativno odraziti na uvjete zaduživanja. Iako se nazire izlazak iz procedure prekomjernog deficita u 2017., makroekonomske neravnoteže traže snažnu reakciju nove Vlade', zaključuju.