Ta je konferencija, koju su organizirali tjednik Lider i tvrtka Studio 5, u Hrvatskom državnom arhivu okupila brojne tehnološke, ICT i STEM stručnjake iz raznih domaćih i stranih institucija i tvrtki te brojne studente.

Uvodno je Vedran Antoljak iz zagrebačke tvrtke Sense Consulting iznio ocjenu da u Hrvatskoj za trendovima koje nosi 4. industrijska revolucija po nekima zaostajemo 10 do 20, ili i oko 40 godina za drugim razvijenijim zemljama svijeta.

Iznoseći iskustva iz osobnog života i rada, Antoljak je za neke još 'novotarija', poput pametnog termostata u kući koji štedi potrošnju energenata, ili pametnog sata koji upozorava na određene obveze povezujući to istodobno s mjerenjem otkucaja srca i drugim, kao i sve oko 4. industrijske revolucije usporedio sa spolnim životom kod tinejdžera - "svi o tome dosta pričaju pa i čitaju i gledaju, ali malo ili nitko ne radi ništa".

To se, naravno, ne odnosi samo na Hrvatsku, nego i na još brojne druge zemlje u svijetu, ali ne i na one najrazvijenije, poput SAD-a, Kine i brojnih drugih, koje u istraživanje i razvoj ulažu velika sredstva, istodobno potičući inovacijski potencijal i obrazovne modele za budućnost, a ne samo za tržište rada, poručio je Antoljak.

Profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić poručuje kako zbog svega što se u svijetu događa pod utjecajem sve bržeg razvoja i primjene naprednih tehnologija u svim segmentima gospodarstva i društva, u Hrvatskoj treba što više i aktivnije raditi na razvoju ljudskih potencijala i inovacija.

Ključno ne politizirati obrazovanjem, nego obrazovati za budućnost

"Ne možemo se stalno baviti politiziranjem kurikularne reforme i time kakva bi trebala biti, a kakva ne, jer gubimo vrijeme. Točno se u svijetu zna što su trendovi, oni su prisutni i kod nas, i ljude, pogotovo mlade generacije, treba obrazovati za budućnost, a ne za tržište rada, jer je to glupost s obzirom da već sada, a pogotovo za 10, 20 ili više godina neće postojati brojna radna mjesta koja postoje sada, a pogotovo neće postojati brojna proizvodna zanimanja, jer ljude već sada diljem svijeta u proizvodnji zamjenjuju strojevi", naglasio je Jerbić.

Iznio je i podatke odnosno procjene po kojima je u Hrvatskoj trenutno oko 300, dok je u Europi oko milijun robota, čije je korištenje u Europi otvorilo oko 3 milijun potpuno novih radnih mjesta, a u idućih pet godina otvorit će ih još oko milijun, i to će sve biti nove vrste radnih mjesta, ali s 80 postotnom povezanošću sa STEM zanimanjima.

"Do 2050. u Europi će, prema procjenama, uslijed 4. industrijske, koju možemo zvati i tehnološkom revolucijom, biti izgubljeno 48 milijuna sadašnjih radnih mjesta i za to treba biti spreman. Sve će biti izraženije i nejednakosti u svijetu zbog neusklađenog razvoja u njegovim pojedinim dijelovima i zemljama, što je i glavni izazov budućnosti jer tehnologija promjene donosi i dobitnike i gubitnike", rekao je Jerbić.

Svaka zemlja ima priliku sama odrediti na koji će način te promjene iskoristiti za sebe i hoće li to biti prilika ili opasnost, poručio je.

Znanstvenica s ljubljanskog Instituta Jožef Štefan Dunja Mladenić skrenula je pažnju na primjere korištenja umjetne inteligencije u analizi velikih količina podataka, dok je predstavnik tvrtke Infodom Slavko Vidović istaknuo veliku važnost umjetne inteligencije u digitalnoj transformaciji i apsorpciji inovacija.

"Najvažnije za svaku zemlju, a pogotovo male i otvorene ekonomije poput Hrvatske, je da shvate da sve tehnološke promjene i novosti koje donosi 4. industrijska revolucija ipak ne zamjenjuju ljude i ne eliminiraju njihovo znanje i rad, samo se ono mora preusmjeriti u druge i drugačije segmente nego do sada, a za to je potrebno drugačije obrazovanje i promjena shvaćanja. Na nama je da otkrijemo novu tehnologiju i da njome upravljamo, a ne ona nama, te da ona bude u službi čovječanstva. Tehnologija i ekonomija mogu zajedno, ali je potreban i konsenzus svih u društvu na razini svake države da bi pravilno uhvatila ritam novog tehnološkog razvoja i 'vlak' za budućnost", poručio je profesor Tihomir Domazet.