Porezni stručnjaci s velikim oprezom govore o slučaju hrvatskog građanina koji na računu u jednoj talijanskoj banci ima, procjena je, 92 milijuna eura, a Poreznoj upravi je prijavio mjesečna primanja od tek nekoliko tisuća kuna i stan u Zagrebu od 56 četvornih metara
'Ne možemo odmah unaprijed osuditi čovjeka. Treba vidjeti je li on uopće znao za taj račun. Možda mu je netko ukrao osobne podatke', rekao nam je porezni savjetnik koji je želio ostati anoniman.
Njegov kolega iz Rijeke Damir Brajković je objasnio kako će daljnja procedura ići prema članku 63. Zakona o porezu na dohodak, koji daje ovlast poreznicima da utvrđuju izvore imovine i trošenje imovine.
'Izvori dohotka mogu biti po raznim osnovama, od imovine, kapitala, dohodak od nesamostalnog rada i ostalo. Moguće je da je dio tog dohotka stečen iz izvora kad su oni bili neoporezivi ili su negdje drugdje plaćeni porezi dok nije bio hrvatski rezident. Za sve to treba postojati dokumentacija', istaknuo je Brajković.
Za onaj dio imovine za koji nema pokrića razrezat će se porez na dohodak s maksimalnom stopom od 40 posto, neplaćeni prirez, i sve to s kamatama.
Ako se utvrdi da je riječ o kaznenom djelu utaje poreza, tada Hrvatu s bogatim štednim računom u Italiji prijeti i zakonska kazna.
Prema članku 256. Kaznenog zakona, za onog tko utaji porez u iznosu većem od 20.000 kuna kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Ako se radi o ozbiljnijem kaznenom djelu koje je dovelo do 'smanjenja ili neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera' (konkretnije, kad je šteta veća od 300.000 kuna), ta će se osoba kazniti zatvorom od jedne do čak 10 godina.
