'Pravilnikom o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže čini se da je nažalost zaključen pokušaj HT-a da uloži milijarde kuna u razvoj i gradnju svjetlovodne mreže', kazao je Mudrinić.

Novi pravilnik HAKOM je objavio u petak, a njime se definira kako se ta infrastruktura mora graditi, odnosno njenu troškovnu stranu. Lani je regulator definirao i prihodovnu stranu te investicije, tj. veleprodajne cijene. Mudrinić kaže da se novim propisom izravno povećao iznos ulaganja u optičke mreže i to do neisplativosti, a sve to usred investicijskog ciklusa koji traje već dvije godine.

'To višestruko povećanje troškova nije rezultat poslovnih planova i odluka investitora te nije utemeljeno na realnim ekonomskim pokazateljima. Nama ostaje sav rizik ulaganja, ali bez garancija da ćemo moći povratiti uloženo', pojašnjava i dodaje da je razočaran, jer je HT više puta isticao da razumije namjeru regulatora da se omogući da alternativni operateri mogu koristiti tu novu infrastrukturu, ali da je prethodno potrebno stvoriti razborite preduvjete za ulaganje i njenu gradnju.

'Čini se da je isključiva svrha Pravilnika kako omogućiti alternativnim operatorima korištenje još neizgrađene svjetlovodne infrastrukture. Ovakav primjer reguliranja presedan je u EU', ističe Mudrinić.

U HAKOM-u nisu bili dostupni za komentar. I dok su dioničari, poput Raiffeisen OMF-a, trećeg po veličini dioničara HT-a, bez komentara, analitičari na zaustavljanje HT-ovih investicija gledaju pozitivno. Predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović kaže da to dugoročno može HT-u smanjiti konkurentnost, ali je kratkoročno pozitivno, jer ostaje više novca i za dividende.

Analitičar Raiffeisena iz Češke Jindrich Svatek smatra da u vrijeme recesije ne treba očekivati velik interes za optičkom mrežom koju HT gradi, pa je odgoda gradnje kratkoročno pozitivna za dionicu HT-a. Analitičar IDC Adriatics Krešimir Alić zaključuje da ne zna zašto HT-u treba optička mreža s obzirom na nedostatak usluga.