Saša Kramar, član Uprave HT-a za poslovne korisnike tom prilikom je istaknuo kako HT kao vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga na našem tržištu promiče globalne tehnološke trendove. Među njima se ističe Smart City tehnološki okvir, koji je u sklopu Interneta stvari jedno od strateških usmjerenja u budućem poslovanju kompanije.

‘Hrvatski Telekom ulaže značajna sredstva u vlastitu mrežnu infrastrukturu, a putem pametnih pilot projekata izravno sudjelujemo u transformacijskim promjenama koje doprinose razvoju lokalnih zajednica. Mi želimo biti kvalitetan partner u rješavanju problema gradova i regija, kroz suradnju s našom jedinstvenom mrežom partnera. Primijenjena pametna rješenja u lokalnim zajednicama stvaraju uštede u proračunima, čuvaju okoliš, podižu kvalitetu građana i doprinose stvaranju poduzetničke klime koja privlači nove investicije’, poručio je Kramar.

‘Itekako smo svjesni da današnje moderne tehnologije i povezivanje pametnih rješenja ima značajnu ulogu u razvoju gradova, jer povezivanje javnih funkcija u gradu doprinosi boljem životu građana. Udruga gradova podržava daljnji razvoj pametnih rješenja i smatramo kako ih se treba prihvatiti kao standard i preduvjet za daljnji razvoja lokalnih zajednica’, poručio je Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Grada Zaprešića.

Na panel diskusijama razgovaralo se o daljnjem razvoju pametnih gradova i o rješenjima Hrvatskog Telekoma koja su već našla svoju primjenu u praksi, a riječ je o nizu inicijativa i pilot projekata zahvaljujući kojima je HT postao tehnološki partner gradova i regija u Hrvatskoj. Okupljeni su također imali priliku voziti električni automobil i tricikl, ali i naučiti o svim funkcionalnostima pametnog parkinga te brojnim drugim projektima.

Samo dio pametnih rješenja su waste management sustav, koji modernizira evidenciju zbrinjavanja otpada, usluga Heat Maps, mreža e-punionica, e-račun te rješenja u parkingu, prometu i energetskoj učinkovitosti gradova.

Neke od sredina gdje je implementacija ICT rješenja otišla najdalje su otok Krk, koji se razvija u smjeru da postane cjeloviti pametni otok, Grad Koprivnica s projektom E-računi i gdje je zahvaljujući evidenciji odvoza komunalnog otpada moguće naplatiti usluge sakupljanja i odvoza otpada prema volumenu, broju sakupljanja ili masi otpada.

Potrebno je istaknuti i Dubrovačko-neretvansku županiju i Grad Dubrovnik, gdje je u ožujku ove godine otvorena Pametna ulica, koja je dio pilot projekt Dubrovnik Smart City. Dubrovnik je time postao prvi inovativni, testni i referentni Smart City centar HT-a, a ovaj projekt svrstao je HT u sam vrh regionalnih i europskih tehnoloških lidera u promoviranju, predstavljanju i implementaciji Internet of Things/Smart City tehnološkog okvira.