'Prihvaćanje ovako formuliranog prijedloga dovelo bi do daljnje eskalacije pravne nesigurnosti, kršenjem načela zabrane retroaktivnosti i ignoriranjem obveze poštivanja sklopljenih ugovora', navodi se u priopćenju sa sjednice Izvršnog odbora HUB-a.

U HUB-u navode osam razloga zbog kojih apeliraju da se zakon odbaci. Smatraju da konačni prijedlog zakona ne poštuje ustavno načelo trodiobe vlasti, da se prijedlogom 'de facto' devalvira Zakon o obaveznim odnosima i postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, da se bez ustavnopravnog opravdanja retroaktivno intervenira u sklopljene ugovore.

Uz poziv da se predloženi zakon odbaci iz HUB-a navode da konačni prijedlog zakona bez ustavnopravnog opravdanja ograničava poduzetničku slobodu, a smatraju i da je višestruko diskriminatoran, odnosno, da stavlja u nejednak položaj štediše (kreditore) i dužnike.

Također, konačnim se prijedlogom diskriminira ne samo zajmoprimce u jednoj valuti u odnosu na one u drugim valutama, nego se stavlja u nejednak položaj i dužnike u istoj valuti, ovisno o slučajnim okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, navode iz HUB-a u kojem zamjeraju i što se teret neprovedivosti pod prijetnjom prekršajnih sankcija stavlja samo jednoj ugovornoj strani, kreditoru, što također smatraju neustavnim.

Ograničavanje kamatnih stopa suprotno je praksi EU i preporukama Europske komisije te vodi do nestanka određenih kreditnih proizvoda i posljedično - dio populacije potiskuje na sivo tržište, osma je primjedba HUB-a.

Iz HUB-a naglašavaju i da se u Obrazloženju prijedloga izmjena Zakona spominje potreba zaštite najugroženije skupine građana, ali se pri tome ne navodi analiza na temelju koje se takva nakana može utemeljiti, niti pokazuje da predložene izmjene tu svrhu mogu postići.

Prema podacima hrvatskih kreditnih institucija postoje ogromne razlike u strukturi osoba zaduženih u valuti na koju bi se ovakav prijedlog odnosio (švicarskim francima) i onih koji doista jesu socijalno ugroženi.

Mnogi dužnici u 'švicarcima' su kupovali apartmane za iznajmljivanje, ili luksuzne nekretnine za stanovanje i ni u kojem slučaju se ne mogu smatrati socijalno ugroženima, smatraju u HUB-u.

Stoga, kako ističu, predložena masivna prinudna redistribucija financijske imovine u korist jedne skupine građana, manjine korisnika kredita, koja se zadužila u francima, a ne u kuni ili euru, ne samo što je protuustavna i diskriminatorna, nego ne može biti općenito opravdana ni u kontekstu vođenja socijalne politike.

Izvršni odbor HUB-a svoje će detaljne primjedbe na konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju dostaviti nadležnim institucijama, navodi se u priopćenju.

Iz HUB-a podsjećaju da su od početka rada na ovim izmjenama sudjelovali u stručnoj raspravi i pokušavali argumentirano predlagati rješenja koja ne bi diskriminirala niti jednog dužnika te su i dalje otvoreni za raspravu o dodatnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju.