Na brifingu s novinarima održanom u četvrtak, iz HUP-a su naveli da je proces donošenja novoga zakona prekinut nakon godinu i pol pregovora odlukom Ministarstva zbog rokova vezanih uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te se umjesto toga krenulo u donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu kojima bi se u zakonodavstvo tek ugradile direktive EU i reformske mjere iz NPOO-a.

HUP je, kako su kazali, poslao konstruktivne komentare na prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a, na 50 stranica, a novi sastanak socijalnih partnera trebao bi se održati u ponedjeljak.

Od novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike očekuju da stvari uzme u svoje ruke i da se što prije krene s pregovorima oko novog ZOR-a.

Pregovori oko novog ZOR-a su stali, promijenjen je njihov smjer te se ne ide na posve novi zakon, kako su svi bili prihvatili, nego se ide u izmjene i dopune u onom dijelu koji je nužno napraviti zbog europskih direktiva i NPOO-a, a koje se moraju implementirati u Zakon o radu do kraja godine, kazao je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Sve drugo o čemu se razgovaralo, kako je kazao, čeka neko drugo vrijeme, dodavši da imaju obećanje da će se nastaviti raditi kontinuirano na cjelovitom novom zakonu, bez vremenskog pritiska.

Zorić je kazao i da što se HUP-a tiče, novi ZOR je potrebno što prije, jer je to ključni dokument kojim se određuju odnosi u gospodarstvu, ali i u društvu.

ZOR-u treba pristupiti s punom pozornošću, kazao je te dodao kako je stav HUP-a od prvog dana da traže europsko rješenje. "Ne možemo ostati na začelju europskih gospodarstava, treba krenuti prema sredini ljestvice, a da bismo to mogli moramo imati i europska rješenja. Na žalost, sada ih nemamo, a ni postojeći prijedlozi ne idu u tom smjeru", istaknuo je.

Napomenuo je i kako su čitavo vrijeme bili izloženi svojevrsnom dezinformacijskom ratu u javnosti, poput "poslodavci su krivi što se ljudi iseljavaju, uzrok tome je prevelik broj ugovora na određeno itd.", a kada se pogleda statistika vidi se nešto sasvim drugo. Europski prosjek tih ugovora je 12 posto, a Hrvatska je na 11,8 posto, naveo je Zorić.

Kada se još promatra činjenica da će Hrvatska ove godine imati oko 100 tisuća stranih radnika, onda bi taj postotak bio još i manji kada zakonsko rješenje o Zakonu o strancima ne bi bilo takvo da ti strani radnici mogu dobiti radnu dozvolu samo na godinu dana, kazao je napominjući kako to nije problem koji su kreirali poslodavci. Rekao je i da su ugovori na određeno, kako pokazuju istraživanja, na 15. mjestu po uzrocima odlazaka ljudi iz Hrvatske.

Ugovori o radu na određeno vrijeme potreba su pojedinih sektora, kao što su npr. turizam i poljoprivreda, te se specifičnosti tih sektora moraju uzeti u obzir, poručuju iz HUP-u napominjući kako je fleksibilizacija nužna jer dinamizira tržište rada i jača konkurentnost cjelokupnog gospodarstva.

Olakšavanjem ili pojednostavljenjem odredbi koje zakonsku zaštitu zaposlenja čine strogom ili rigidnom stvaraju se mogućnosti za lakše i brže zapošljavanje, kazali su u HUP-u.

Zorić je istaknuo i da ozbiljni poslodavci rade na tome da radnici imaju dobro radno okruženje i da su zadovoljni, jer samo zadovoljan radnik je produktivan, a tvrtka s takvim radnicima napreduje.

Poslodavci traže, kako je rekao, da se primjene ona europska rješenja koja europskim gospodarstvima omogućuju upravo takve odnose. To su primjerice brži pristup radnim mjestima, brža promjena radnih mjesta, brža promjena profesije, integriranost obrazovnog sustava i tržišta rada.

"Imamo s jedne strane obrazovni sustav koji ide svojim smjerom, a s druge strane tržište rada na kojem imate hrvatsku radnu snagu, mlade ljude koji neće, ne mogu ili ne znaju raditi ono što se traži pa se mora uvoziti radna snaga. A s druge strane, dio ljudi naših odlazi van", naveo je.

Dok se ta dva sustava ne integriraju, stalno ćemo biti u situaciji da proizvodimo i školujemo ljude za nekog drugog, čak i ove skupe profesije, istaknuo je Zorić.