'Posljednjih dana u većini medija objavljeni su prilozi o šestomjesečnom poslovanju javnih poduzeća u kojima se spominje i loš rezultat HŽ grupe ili HŽ-a. Takvim površnim pojednostavljenjem prikaza poslovanja triju različitih i neovisnih tvrtki (HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga), javnost je dovedena u zabludu i stvorena je pogrešna predodžba o poslovanju HŽ Infrastrukture d.o.o., kao najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj. Radi istinitog informiranja javnosti molimo Vas da objavite pojašnjenje na te tvrdnje iznesene u većini tekstova:

1. Hrvatske željeznice kao holding/grupa ne postoje od 1. studenoga 2012. te se ni poslovanje triju samostalnih i neovisnih tvrtki, nastalih iz nekadašnjeg HŽ Holdinga ne mogu promatrati u cjelini, nego svako društvo zasebno, pa tako i poslovanje HŽ Infrastrukture d.o.o.

2. Paušalna je tvrdnja da je povećani gubitak posljedica neracionalnog ponašanja. Naime, ukupni troškovi HŽ Infrastrukture d.o.o. smanjeni su mjerama racionalizacije poslovanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 3 milijuna kuna, unatoč isplati poticajnih otpremnina radnicima u iznosu od 37,4 milijuna kuna te intenziviranim aktivnostima investicijskog održavanja.

3. Također je restrukturiranjem HŽ Infrastrukture d.o.o. do 30. lipnja .2013. u odnosu na početak 2012. smanjen broj radnika za 1.375. U prvom polugodištu 2013. broj radnika je smanjen za 972, što je imalo za posljedicu i smanjenje troškova radnika u iznosu 37 milijuna kuna. Do kraja godine uštede izdataka za radnike iznosit će 84,9 milijuna kuna. Dakle, o povećanju troškova za zaposlenike ne može biti govora.

4. Na šestomjesečni poslovni rezultat utjecalo je i to što je prihod iz državnog proračuna za održavanje i regulaciju prometa u razdoblju I-VI 2013. u odnosu na I-VI 2012. bio smanjen za 25,3 milijuna kuna. Ukupno na razini godine ova sredstva smanjena su Rebalansom državnog proračuna za 339,2 milijuna kuna u odnosu na 2012. godinu. Također su i prihodi od prodaje usluga korištenja željezničke infrastrukture manji u razdoblju I-VI 2013. u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 68 milijuna kuna.

5. Ni tvrdnja da su kreditna sredstva služila za održavanje likvidnosti nije točna. Trenutno stanje kapaciteta željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj u cjelini nije zadovoljavajuće te su Programom restrukturiranja (koji je prihvatila Skupština Društva, odnosno ministar) planirana značajna ulaganja u osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture. U tom kontekstu su dugoročne obveze prema bankama povećane za 87,5 milijuna kuna i to zaduženjem upravo za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok je istovremeno vraćeno 118,5 milijuna kuna dugoročnih kredita.

Stoga je zaključak koji poneki autori izvode u svojim tekstovima da bi 'te tvrtke trebale biti u restrukturiranju, ali čini se da kod njih nema rezova' što se tiče HŽ Infrastrukture potpuno promašen, što potkrepljuju i gore navedeni pokazatelji', priopćili su iz HŽ Infrastrukture.