Riječ je o programu Ministarstva poduzetništva i obrta koji bi trebao u vremenu pada BDP-a potaknuti gospodarstvo, pa iznenađuje da je među korisnicima poticaja i Hrvatska gospodarska komora (HGK) koja, nakon što već opterećuje poduzetnike svojim parafiskalnim nametom, sad prisvaja i budžetska sredstva namijenjena gospodarstvu.

Iako su korisnici kojima su dodijeljena sredstva javno objavljeni putem web stranica Marasovog ministarstva, iz HGK-a nam kažu kako do sada nisu zaprimili rješenje o dodjeli sredstva iz programa 'Poduzetnički impuls'. Nisu nam odgovorili ni na pitanje kako planiraju iskoristiti dodijeljeni novac.

U Ministarstvu su nam pak kazali da je HGK poticaje osvojio u projektu 'Jačanje međunarodne konkurentnosti', i to za aktivnost 'Gospodarske misije na međunarodnim tržištima'. Za 'Jačanja međunarodne konkurentnosti' rezervirano je 18,1 milijuna kuna, a HGK, koji je u tom projektu jedina gospodarska asocijacija među 96 tvrtki, dobio je drugi po veličini poticaj – u iznosu od 500.000 kuna.

Iako se natječaj zove 'Poduzetnički impuls', u ovoj je kategoriji Marasovo ministarstvo priliku da prigrabe dio proračunskog novca dalo i asocijacijama. Pravila predviđaju da se, uz male i srednje tvrtke i obrte, mogu javiti i asocijacije poput HGK-a, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), Hrvatske obrtničke komore (HOK-a) ili npr. Hrvatskih izvoznika (HIZ-a). A bile tvrtke male, srednje ili velike, uspješne ili neuspješne, plaćeno članstvo u HGK-u ne mogu izbjeći, baš kao ni obrtnici HOK-u, nego ih moraju plaćati baš kao i doprinose za šume, vode, spomeničku rentu ili članarine turističkim zajednicama. Zato je apsurdno da država svojim poticajima dodatno financira HGK čak i u programima kojima bi se direktno trebalo pomagati poduzetnicima.