Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ) prošli tjedan objavio je istraživanje utjecaja nacionalne kulture na poslovnu klimu u Hrvatskoj, koje su financirali Agrokor i PBZ, zbog čega smo istražili kako posluje ta ustanova te do koje mjere svoje projekte financira iz privatnog sektora
Spomenuto su istraživanje djelomično platile tvrtke članice Kluba Ekonomskog instituta (EIZ) - Agrokor i Privredna banka Zagreb - a proveli su ga istraživači EIZ-a. Treba napomenuti da takav model suradnje nije neuobičajen u inozemstvu.
Prilikom osnivanja Kluba, njegove su članice, uz Agrokorove tvrtke i PBZ bile i Pliva te Atlantic grupa, no one su ga već i napustile.
Klub Instituta osnovan je u rujnu prošle godine, a njegove su članice tvrtke iz sastava koncerna Agrokor te Privredna banka Zagreb. Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica EIZ-a, pojasnila je za tportal da je Klub osnovan zato da poveže privatne tvrtke i istraživače kako bi potaknuli, proveli i predstavili istraživanja značajna za gospodarski razvoj Hrvatske.
Drugim riječima, članice Kluba financiraju primijenjena istraživanja koja kao cilj mogu imati konkretne akcije i mjere za, primjerice, rast gospodarstva. Iako ta istraživanja plaćaju privatnici, Jurlina Alibegović tvrdi da članice Kluba nikada ne stvaraju pritisak na istraživače EIZ-a, tj. ne očekuju rezultate istraživanja unaprijed.
'Članovi Kluba osiguravaju financijsku potporu, a istraživanja moraju biti čvrsto utemeljena na primjeni najboljih znanja i suvremenih tehnika istraživanja te se rezultatima temelje na teorijskim i empirijskim saznanjima istraživanja', kazala je.
Do sada je Klub proveo četiri istraživanja: ‘Kako pobuditi rast hrvatskoga gospodarstva?’, ‘Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj’, ‘Makroekonomska analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Republike Hrvatske’ i ‘Dimenzije nacionalne kulture kao odrednice poslovne klime u Hrvatskoj'.
Osim toga, istraživanja se financiraju iz Hrvatske zaklade za znanost, programa Obzor 2020
Europske unije, raznih međunarodnih institucija poput Europske komisije ili Svjetske banke, ali i jedinica lokalne samouprave, ministarstava i udruženja poput Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske udruge poslodavaca.
No kao javni znanstveni institut, EIZ se primarno financira iz državnog proračuna. Lani su primjerice prihodi EIZ-a iznosili 13,7 milijuna kuna – oko 75 posto tog novca ili devet milijuna kuna došlo je iz državnog proračuna dok je preostalih 25 posto namaknuto iz vlastitih sredstava, tj. prihodima od raznih projekta.
Ukupni rashodi Instituta lani su pak iznosili 13,15 milijuna kuna pa je ukupan rezultat bio pozitivan. Međutim višak prihoda u odnosu na rashode kod EIZ-a ne predstavlja dobit, već se vodi kao prenesena dobit u ovoj godini.
