U idućoj godini najveći izazov pred ministrom financija Ivanom Šukerom bit će prikupljanje najmanje 28,5 milijardi kuna za otplatu dugova i financiranje proračunskog deficita. Iznos za koji se država morati zadužiti, mogao bi biti i znatno veći s obzirom na prilično optimističnu projekciju proračunskih prihoda i rashoda
U 2010. državi dospijeva na naplatu 18,3 milijarde kuna, a kada se tome pribroje potrebe za financiranje proračunskog deficita, ukupne potrebe za zaduživanjem dostižu 28,5 milijardi kuna. Ministru Šukeru neće biti nimalo lako osigurati potrebna sredstva s obzirom da u 2010. dolazi na naplatu 70 posto veći iznos glavnice vanjskog duga. Posebno brine što će najveći udar na likvidnost proračuna doći u prvom kvartalu kada dospijeva na naplatu više od pola milijarde eura.
Očekuje se gužva na stranim tržištima kapitala
U Ministarstvu financija ističu kako će sva dospijeća inozemnih obveza i proračunskog deficita financirati na međunarodnom financijskom tržištu, dok će se za dospijeće domaćih obveza novčana sredstva prikupljati na domaćem financijskom tržištu. Kako se država u posljednjih pet godina znatno više zaduživala na domaćem tržištu, veći dio novca trebat će se prikupiti na domaćem terenu
Ipak, zbog osjetno povećanih inozemnih obveza, Šukera očekuju i znatno veći izazovi na vanjskim tržištima. U ovom trenutku prilično je neizvjesno hoće li se na vanjskim tržištima naći dovoljno interesa za povećanu ponudu hrvatskih obveznica, s obzirom na veliku glad zemalja srednje i istočne Europe za zaduživanjem.
Prema procjenama Royal Bank of Scotland, očekivana potražnja iz zemalja srednje i stočne Europe za kreditnim sredstvima bit će oko 170 milijardi eura, što je 42 posto više nego ove godine.
Treba ozbiljno računati i na dodatno zaduživanje
S obzirom na to da je većina ekonomskih analitičara ocijenila proračun za iduću godinu teško održivim, izgledno je da će Vlada, ako i dalje bude ustrajna u izbjegavanju oštrijih proračunskih rezova, morati posegnuti za dodatnim zaduživanjem. Umjesto planiranog deficita od 8,6 milijardi kuna (dva i pol posto BDP-a), analitičari procjenjuju da bi se deficit mogao kretati između 10 i 15 milijardi kuna. Na rashodnoj strani najveći rizici leže u potencijalnim troškovima aktiviranja jamstava izdanih brodogradilištima, koji bi mogli doseći tri milijarde kuna. Na strani prihoda vjerojatno su precijenjeni očekivani prihodi od poreza na dohodak i poreza na dobit budući da će se recesija vjerojatno nastaviti i u većem dijelu iduće godine.
