Prema poslovnoj snazi svojih kompanija, Vukovar nimalo ne zaostaje za ostalim hrvatskim gradovima. Deset najvećih vukovarskih tvrtki zbirno je lani imalo veće prihode nego najjače tvrtke u Slavonskom Brodu ili Karlovcu. Ono što je problematično je premali broj radnih mjesta. Vukovarski top 10 zapošljava svega 1.600 ljudi, u Slavonskom Brodu njih 3.500, a u Karlovcu 4.100
Top 10 kompanija Vukovara prema podacima Fine i servisa Transparentno.hr prošle godine zbirno je ostvarilo prihod od 4,3 milijarde kuna i dobit od 132,2 milijuna kuna.
U Vukovaru je sjedište najjačeg domaćeg trgovca plinom
Daleko najveći obol tim brojkama dala je tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD). Lani je ta kompanija u vlasništvu 41-godišnjeg osječkog ekonomista Pave Vujnovca imala prihod od čak 2,8 milijardi kuna, uz dobit od 128,7 milijuna kuna. Za usporedbu, proračun Vukovara iznosi oko 200 milijuna kuna.
U posljednje tri godine PPD je zabilježio strašan rast. Od tek jednog od nizu lokalnih distributera prirodnog plina, kakvih u Hrvatskoj ima na desetke, PPD je postao jedna od najjačih kompanija za promet i trgovinu plinom, ne samo u Hrvatskoj, nego i u široj regiji.
Zasigurno najzaslužniji za takav streloviti uzlet je Vujnovac koji je u PPD stigao 2006. zaposlivši se u komercijalnom odjelu tvrtke, bez ikakvog znanja o energetskom sektoru.
Tvrtka je tada bila u vlasništvu njemačkog diva E.ON-a. Vujnovac je godinu dana radio kao prodajni predstavnik, onda je unaprijeđen na poziciju financijskog, a uskoro i generalnog direktora tvrtke.
Kada su se Nijemci zbog promjene poslovne politike odlučili povući iz Hrvatske, Vujnovac je od njih preuzeo tvrtku koja je bila u teškoj financijskoj situaciji. Uskoro je hrvatsko tržište liberalizirano, a PPD je na njemu bio jedini ozbiljan igrač sa znanjem i resursima.
Krajem 2011. PPD je u suradnji s E.ON-om sklopio ugovor sa zagrebačkom Gradskom plinarom. Iduće godine Vujnovac je dobio džekpot – ugovore s dva najveća domaća potrošača prirodnog plina, HEP-om i kutinskom Petrokemijom. Poziciju lidera na tržištu dodatno je ojačao 2012, kada je postao lokalni partner ruskom Gazpromu.
Tvrtka danas ima 50 zaposlenih, a posluje na dvije lokacije, u Zagrebu i Vukovaru. U suvlasništvu je Luke Ploče te gradi terminal za ukapljeni naftni plin (UNP) vrijedan 25 milijuna eura. Širi se i na tržište električne energije te obnovljivih izvora energije, a Vujnovčev krajnji cilj je da PPD postane snažna regionalna energetska tvrtka.
Sve glasine o tome da iza njegovog uspjeha stoji politika, prvenstveno dosadašnji ministar gospodarstva, također Osječanin Ivan Vrdoljak, Vujnovac je oštro negirao.
Todorićev Vupik još hvata dah
Prema visini prihoda, druga najveća vukovarska kompanija je poljoprivredni kombinat Vupik koji posluje unutar koncerna Agrokora Ivice Todorića.
Nakon Borova, u kojem radi više od 800 ljudi, Vupik je i po broju zaposlenih, s ukupno 425 radnika, druga vukovarska tvrtka.
Todorić je preuzeo Vupik početkom 2010. i do danas je u njega uložio više od 500 milijuna kuna. Ipak, prošle godine je zabilježen pad prihoda od 6,9 posto te je povećan gubitak na 24 milijuna kuna (u 2013. minus je bio 12,7 milijuna kuna).
Prvih devet mjeseci ove godine Vupik je završio s većim prihodima za gotovo pet posto u odnosu na isto razdoblje lani. Njegov direktor Davor Bošnjaković to je objasnio boljom realizacijom prodaje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, ali tvrtka je ostala u crvenom s gubitkom od 3,4 milijuna kuna.
Talijani zaslužni za najveću greenfield investiciju
Na trećem mjestu vukovarskih top 10 je tvornica mineralnih goriva Adriatica Dunav. Prije pet godina izgradila ju je talijanska kompanija Adriatica SpA, u što je uložila 18 milijuna eura.
Za svoju greenfield investiciju Talijani su odabrali Vukovar zbog njegovog povoljnog geografskog položaja i razvijene infrastrukture odnosno blizine autoceste, željeznice te Dunava i luke Vukovar.
Iako se najavljivalo da će u tvornici raditi 200 ljudi, trenutno ih je zaposleno 53.
Prošle godine Talijani su zabilježili rast prihoda od čak 61 posto u odnosu na 2013. te su ostvarili dobit od 2,5 milijuna kuna.
Inače, Vukovar je mogao dobiti još jednu tvornicu i to pogon za proizvodnju bioetanola vrijedan čak 200 milijuna dolara. Ali američko-irski investitor, kompanija Ethanol Europe Renewables, odustao je lani zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa. Vukovar je i njih bio privukao odličnim zemljopisnim položajem i dobrom prometnom povezanošću te dostupnošću potrebne sirovine – kukuruza.
Nekadašnji div Borovo preživio uz državnu pomoć
Četvrtu poziciju u top 10 drži nekadašnja perjanica Vukovara, obućarska industrija Borovo.
Iza tvrtke koja je prije rata zapošljavala više od 20.000 ljudi burno je razdoblje. U jednom trenutku činilo se da je stečaj neminovan, ali zahvaljujući financijskim injekcijama države te predstečajnoj nagodbi Borovo je dobilo priliku za novi početak.
Uprava na čelu s Gordanom Kolundžićem tvrdi da Borovo može konačno samoodrživo poslovati. To su im omogućili vjerovnici otpisom kamata i dijela glavnice, čime se dug Borova sa 168 milijuna kuna spustio na 64 milijuna.
Uz to, HBOR im je uskočio kreditom od 36 milijuna kuna, a opstanak uprava tvrtke vidi u okretanju izvozu. Kompanija dosta ulaže u promociju svojeg najpoznatijeg brenda startasica.
Prošla godina je završena s prihodom od 285,3 milijuna kuna i dobiti od 2,5 milijuna kuna. Međutim pravi poslovni rezultati bit će vidljivi na kraju 2015, kada nestanu efekti predstečajne nagodbe.
Vukovarska obitelj Will vodi jednu od najvećih domaćih autokuća
Autowill je prema visini prihoda - 143,2 milijuna kuna u 2014. - peta vukovarska kompanija te treća u Hrvatskoj među autokućama. Ispred nje su samo AutoZubak i Auto Hrvatska
Prvi ovlašteni Opelov servis Stjepan i Marija Will otvorili su u Vukovaru 1970. Krajem 80-ih proglašeni su najboljim Opelovim servisom u bivšoj Jugoslaviji.
Danas Willovi imaju šest servisno-prodajnih poslovnica kojima pokrivaju Slavoniju, Zagreb i Istru. Uz Opel, ovlašteni su zastupnici Toyote u Hrvatskoj.
Tvrtka zapošljava više od 70 ljudi te je usprkos krizi na domaćem tržištu automobila uspjela poslovati bez gubitaka.
Trgovci prevladavaju u drugoj polovici najboljih 10
Donji dio ljestvice, na šestom mjestu, predvodi tvrtka Biodizel Vukovar, članica slovačke grupacije Envien, koja je u Hrvatsku stigla prije sedam godina.
Radi se trenutno o najvećoj tvornici biodizela u Hrvatskoj, a osnovna sirovina u proizvodnji je uljana repica.
Kompanija se našla u problemima otkako je država početkom ove godine odlučila ne poticati prodaju biodizela. I prije toga su se Slovaci bunili govoreći da im se duguje nekoliko milijuna eura na ime neisplaćenih poticaja.
Od 2012. prihodi Biodizela su se prepolovili na lanjskih 140 milijuna kuna. Kako bi prevladala poteškoće, uprava je najavila da će osim rafinerijama čisti biodizel sve više prodavati preko benzinskih postaja.
Tvrtka Filir u vlasništvu Osječana Jurice Lovrinčevića i Marija Radića drži sedmo mjesto. Oni su zastupnici nekoliko poznatih svjetskih brendova u Hrvatskoj, poput Philipsa, Wilkinsona i Chupa Chupsa. Ujedno su vlasnici poznate robne marke grickalica Bobi, a prošle godine preuzeli su je od Kraša.
Na posljednja tri mjesta smjestile su se tvrtke PPD – Trgovina Energijom (tvrtka kćer PPD-a koja trguje električnom energijom), lokalni trgovački lanac Velepromet Vukovar i trgovac poljoprivrednim strojevima Gacka (trgovine Novocommerce) u vlasništvu osječkog poduzetnika Ive Brzice