Središnji dio drugog dijela zajedničke konferencije Zagrebačke burze i mirovinskih fondova, koja se održava u Rovinju bila je panel-diskusija o budućnosti Hrvatske u 2016. godini.

U raspravi koju je moderirao ekonomist Velimir Šonje govorili su ministar financija Boris Lalovac, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, HDZ-ov Tomislav Ćorić, Josip Budimir iz HSLS-a te istraživač Instituta za javne financije Anto Bajo.

Uvod u raspravu dao je Bajo kojeg najviše brine nedostatak kontrole u fiskalnoj potrošnji i otplati duga. Kamate su strašno visoke, misli on, i svi pokazatelji govore da su javne financije neodržive te je vrijeme za hitru reakciju. 'Nijedna vlada do sada nije izašla s unaprijed spremnim proračunom. Zašto već sada ne bismo vidjeli prijedloge', zapitao se Bajo.

Šonje je Lalovca upitao događa li nam se fiskalna prilagodba. Ministar financija odgovorio je: 'Ugodno mi je slušati kako desne vlade u inozemstvu režu, a lijeve troše. Kad pogledate Hrvatsku, desne vlade dva puta farbaju tunele. I onda se pitamo zašto je javni dug toliko visok.'

Rekao je da Vlada Zorana Milanovića prve dvije, tri godine mandata samo čistila iza stare, HDZ-ove vlade. Velik dug, po njemu, dolazi od tvrtaka poput Petrokemije i Hrvatske poštanske banke koja je služila kao nečiji privatni bankomat, a sada je uspješno privatizirana. Vlada je dakle, uložila veliki fiskalni napor, no zbog rasta kamata, on se ne vidi, ističe Lalovac.

'Ispada da sam ja desničar jer se zalažem za privatizacije. Ova lijeva Vlada zalaže se za privatizaciju i to radimo. Imali smo desnu vladu koja je tvrtkama samo trpala jamstva', rekao je Lalovac i dodao da će se razgovarati o rezanju plaća, koje su već svedene na razinu 2008. godine: 'Ja imam plaću od 15.000 kuna, 90 posto ljudi o ovoj dvorani ima više od mene.'

Ćorić: Spasila nas je sezona

Ćorić nije bio impresioniran Lalovčevim izlaganjem. Rekao je da je Hrvatska ove godine imala izvrsnu turističku sezonu i to je jedini razlog što proračun izgleda nešto bolje. 'Tu nema primjera strukturnih reforma. Bombardira nas se idejom primarnog suficita koji ne postoji', objasnio je.

Hajdaš Dončić rekao je da će koalicija predvođena SDP-om, ako osvoji vlast, nastaviti s privatizacijom HŽ Carga, Croatia Airlinesa i luka. Uvode se i takozvani headhunteri koji će u privatnom sektoru tražiti stručnjake koji će upravljati javnim firmama. 'U mom resoru čelni ljudi svih kompanija nisu članovi političkih stranaka', rekao je.

Budimir se složio s Lalovcem i Hajdaš Dončićem da je do određenog pomaka u stanju javnih poduzeća došlo, no i da su ona još uvijek ovisna o subvencijama i nisu konkurentna. 'Hrvatska još nažalost nije imala nijednu desnu vladu. Nadamo se da će je dobiti i da ćemo privatizirati sva državna poduzeća. Država ne smije biti konkurent privatnicima', istaknuo je Budimir.

Šonje je primijetio da je za većinu publike dobra vijest ta da se i lijeve i desne stranke slažu oko privatizacije i da se oko toga ne tuku. Ćorić je nadodao da je pitanje kredibiliteta vrlo važno, pogotovo za strane investitore.

'Slažemo se da javna poduzeća treba profesionalizirati, ali Vlada je nakon tri godine donijela odluku da će tražiti usluge headhuntera. Moment kredibiliteta vrlo je važan', rekao je Ćorić.

Lalovac je istaknuo da je on osobno pristalica rezanja rashodovne strane proračuna i postavljanje minimalnih standarda za funkcioniranje države. 'Kad smo krenuli u obračun plaća, 2011. nismo znali koliko uopće imamo zaposlenih. To su bile plahte papira. Ljudi su bili ubačeni u sustav i nikad nisu bili ažurirani. Sada znamo jer imamo obračun plaća i sada možemo upravljati sustavom plaća', rekao je Lalovac.

Čak 45 intervencija u porezni sustav – nedopustivo!

Ćorić mu je kontrirao da Vlada nema ni strategiju upravljanja javnim dugom. Što se budućih proračuna tiče, rekao je da Hrvatska nakon šest godina recesije ne može primjenjivati modele oštrog rezanja poput onih u Irskoj i Litvi. Ne može se, kaže Ćorić, ni događati da Vlada u četiri godine mandata ima 45 intervencija u porezni sustav.

'Tražit ćemo perspektivu u aktivaciji ekonomije. Sto milijardi kuna u sivoj je zoni ekonomije što je i posljedica visokog PDV-a. Čak je 45 posto zemlje neobrađeno. Napadan je i naš plan o tisuću eura za svako novorođenče. Govorimo o depopulaciji, a kritiziramo izravne mjere', tvrdi Ćorić.

Zaključno, Budimir je i pozvao na reformu prvog stupa mirovinske štednje koji bi trebao funkcionirati poput drugog stupa – što se u njega više uplati, viša će biti i mirovina.