No što sve to znači? Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu 2024. krenulo se sa snažnijim oporezivanjem kapitala i imovine, uz manje oporezivanje dohotka od rada.

Najveći porezni udar doživjeli su vlasnici kuća za odmor u pedesetak gradova i općina, kojima su se porezne obveze višestruko povećale, a porezom na nekretnine još će se jednom udvostručiti.

Visinu poreza na kuće za odmor unutar navedenog raspona sad određuje predstavničko tijelo općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina, a plaća se godišnje.

Sve će biti isto i s porezom na nekretnine, samo će jedinice lokalne samouprave imati opciju određivanja različitih poreznih razreda unutar općina i gradova.

To primjerice znači da će se porez na nekretnine možda razlikovati od sela do sela i od kvarta do kvarta u gradovima. Najveća je novost to da je porez na kuće za odmor bio opcionalan, a porez na nekretnine bit će obavezan.

Prema sadašnjem stanu, najviši porez na kuće za odmor po kvadratu iznosi pet eura i uveli su ga brojni gradovi, od Dubrovnika do Zagreba.

Na tom tragu, izračunali smo koliko bi mogao iznositi godišnji porez na nekretnine. U Gradu Zagrebu porez na kuće za odmor iznosi pet eura po kvadratu i ako se uvede porez na nekretnine, a gradska vlast odluči opaliti maksimalnu stopu, on će iznositi 10 eura po kvadratu.

Za stan od 70 kvadrata porez će godišnje iznositi 700 eura, a isto vrijedi i, recimo, za Pulu i Dubrovnik, gradove koji već oporezuju vikendice po maksimalnoj stopi.

U Splitu se kvadrat kuće za odmor oporezuje s 3,98 eura godišnje, što za nekretninu od 70 kvadrata podrazumijeva 278,6 eura godišnje, jasno ako gradske vlasti ostanu pri istoj stopi oporezivanja ili ne odluče različito oporezivati nekretnine na Bačvicama, a drugačije na Žnjanu.

U gradu koji nježnije oporezuje kuće na odmor, poput Velike Gorice, danas se za vikendicu od 70 kvadrata plaća 56 eura poreza godišnje. Uvođenjem poreza na nekretnine i udvostručenjem stope taj bi se iznos popeo na 112 eura.