Ohrabrena izbornom pobjedom, Plenkovićeva vlada odlučila se uhvatiti u koštac s 'vrućim krumpirom' zbog kojeg su se opekle sve dosadašnje političke garniture. Riječ je o uvođenju poreza na nekretnine, a on bi trebao dovesti do pravednije raspodjele tereta između kapitala i rada. Provjerili smo koje su glavne smjernice plana Vlade, kakva je situacija u drugim članicama EU-a i koliko bi novca Hrvatska trebala dodatno prikupiti od poreza na imovinu da bi se približila prosjeku Unije
Vladajući su zasad najavili samo osnovne smjernice oporezivanja nekretnina. Prema riječima ministra financija Marka Primorca, porezni sustav doživjet će transformaciju prema njihovom intenzivnijem oporezivanju te manjem oporezivanju rada, no ta transformacija bit će postupna.
Prema neslužbenim informacijama, ne bi se oporezivali samo prazni, nego svi stanovi cjelovitim porezom na nekretnine. Taj jedinstveni porez objedinio bi tako postojeće poreze i naknade vezane uz vlasništvo nad nekretninama.
No kako za prve nekretnine koje služe za stanovanje i kuće za odmor nema prostora za značajnije povećanje poreznog opterećenja, može se očekivati da će se novi porez primarno usmjeriti na one koje su prazne.
vezane vijesti
Oporezivanje prema vrijednosti
Iz Vlade neslužbeno poručuju da neće biti isti iznos poreza za prvu i drugu te svaku narednu nekretninu.
Poznato je i to da će se novi porez razrezivati prema vrijednosti nekretnine, a ne prema kvadraturi, kao što je to slučaj s komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor.
Podsjetimo, zadnji pokušaj uvođenja poreza na nekretnine bio je 2017., kada je tadašnji ministar financija Zdravko Marić najavio pretvaranje komunalne naknade u porez na nekretnine, uz prelazak na oporezivanje po vrijednosti. Unatoč blagim promjenama, tadašnja HDZ-ova vlada povukla je prijedlog zbog negodovanja javnosti.
Kakva je situacija u drugim europskim državama?
Porez na nekretnine dio je poreza na imovinu i neki vid ovog nameta imaju gotovo sve zemlje EU-a. Oporezivanje imovine općenito je povezano s brojnim problemima s obzirom na to da se bogatstvo može pohraniti u mnogo oblika te ga je često teško identificirati i vrednovati.
Kada je riječ o nekretninama, brojne su one koje su nelikvidne, dakle ne ostvaruju prihod, pa bi njihovo oporezivanje moglo izazvati negativan efekt. Osim toga, često je na udaru kritika zbog dvostrukog nameta jer je njihovo stjecanje već oporezovano drugim poreznim oblicima.
Porez na nekretnine ima najvažniju ulogu u Grčkoj, Francuskoj, Danskoj i Italiji. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice, tj. među zemljama s nižim poreznim opterećenjem, ali čak 12 članica EU-a ima još manji udio poreza na imovinu u BDP-u.
Koliko bi država trebala ubrati od novog poreza?
Prema podacima Eurostata za 2022. godinu, zemlje EU-a prikupe imovinskih poreza u visini od 2,2 posto BDP-a Unije, a u ukupnim porezima udio im je 5,2 posto. U Hrvatskoj takvi porezi dosežu jedan posto BDP-a, a u ukupnim porezima sudjeluju s 2,5 posto.
S obzirom na to da porezi na imovinu u Hrvatskoj čine relativno mali dio ukupnih proračunskih prihoda, opravdano je razmotriti povećanje oporezivanja imovine.
Ako bi cilj Vlade bio da se Hrvatska po oporezivanju imovine približi prosjeku Europske unije (2,2 posto BDP-a), od novog poreza na nekretnine država treba prikupiti dodatnih oko 900 milijuna eura godišnje.
Kako se porezni udar prvenstveno planira usmjeriti na prazne stanove, kojih, prema procjenama, ima oko 400 tisuća, računica pokazuje da bi po stanu trebalo naplatiti 2250 eura poreza da bi se namaknuo potreban iznos.
Trenutno se spekulira o porezu od 100 do 250 eura po praznoj nekretnini, što znači da takvim poreznim opterećenjem država ne bi prikupila ni desetinu potrebnog iznosa.
Pritom treba naglasiti da postoje i drugi oblici imovine na koju se u Hrvatskoj ne naplaćuje porez. Primjerice, za razliku od većine zemalja EU-a, u Hrvatskoj se ne oporezuje financijska imovina, a oporezivanje nasljedstva je vrlo blago.
