Hrvatska unatoč dobroj infrastrukturi i prisutnosti gotovo svih najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija zaostaje u digitalizaciji koja bi trebala biti prioritet svake vlasti, rečeno je uz ostalo u srijedu na skupu "Hrvatska 2.0: digitalna rješenja za bolju budućnost"
Taj poduzetničko-politički skup u prostoru HUB385 organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela - CRANE i tvrtkom Uber Hrvatska, okupivši brojne poduzetnike i predstavnike političkih stranaka SDP, HDZ i MOST kako bi čuli što stranke planiraju učiniti po pitanju digitalizacije
"Šteta bi bilo da Hrvatska ostane izvan digitalnih tokova, jer digitalizacija koja počiva na tehnologiji i internetu daje izbor za mnogo toga svakom pojedincu, pa i za bavljenje poduzetništvom", naglasio je direktor Ubera za jugoistočnu Europu Davor Tremac iznoseći osnovne postavke poslovanja te kompanije koja je uz primjenu digitalnih modela i na platformi ekonomije dijeljenja i suradnje promijenila sliku taksi industrije u svijetu.
Tremac je najavio da je Uber s ciljem većeg uključivanja građana u političko odlučivanje, pokrenuo akciju "Dam svoj glas" u sklopu koje će u nedjelju 11. rujna glasače na birališta voziti besplatno
Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić poručio je svim strankama da digitalizaciju stave u vrh svojih planova te da poslodavci od nove vlasti očekuju aktivno pridruživanje inicijativama HUP-a u tom smjeru.
Vječna zemlja velikog potencijala
Predsjednik mreže CRANEDavorin Štetner upozorio je da je za digitalnu ekonomiju osnova dobar ekosustav za poduzetnike čega pak nema bez političke volje koja će to izvesti, po mogućnosti u kratkom vremenu.
"Previše je administracije u Hrvatskoj, samo je račun R1 definiran s pet zakona i osam podzakonskih akata i pitamo se je li to stvarno potrebno? U brojnim državama tvrtku otvorite začas, putem interneta, bez javnog bilježnika i drugih pravila koja postoje u Hrvatskoj čineći je preskupom za rad. Ne želim da Hrvatska bude vječno zemlja velikog potencijala koji je bez realizacije nula", naglasio je Štetner kazavši da je zbog komplikacija u Hrvatskoj nedavno otvorio tvrtku u SAD-u.
O problemima prevelike i okoštale administracije na svim razinama govorili su manje-više svi sudionici skupa, među kojima i predstavnik parlamenta Latvije Edvards Smiltens
"Latvija je zemlja brzorastuće ekonomije najviše zahvaljujući digitalizaciji, no još uvijek zaostaje za razvijenom Europom zbog gubitka 10 posto populacije koja je zbog posla iselila u zapadnu Europu i dalje te se nadamo da ćemo to nadoknaditi inovativnim poduzetništvom i bržim donošenjem odluka za stvaranje još povoljnijeg poslovnog okruženja", naglasio je Smiltens.
Administracija koči inovacije
Predstavnici političkih stranaka - Ivana Maletić i Bernard Gršić (HDZ), Dubravka Jurlina Alibegović i Josip Katalenić (MOST) te Gordan Maras i Darko Parić (SDP) također su spominjali sporost i tromost državne i lokalne administracije koja koči uvođenje digitalnih modela poput elektronskog ili eRačuna i drugih e usluga za građane i poduzetnike, složivši se samo dijelom u tome da bi Hrvatskoj za to trebao tzv. digitalni dužnosnik odnosno osoba koja će se brinuti i voditi te procese.
"Mjesto digitalnog officera smo uveli u bivšoj vladi, to mjesto je trebalo osnažiti, no nova vlada je to promijenila. Nismo skloni da to mora biti potpredsjednik vlade nego se Narodna koalicija kreće u smjeru da digitalno društvo postane dio jednog ministarstva", kazao je Maras ističući kako ukidanje pečata koje je još u procesu smatra banalnošću koja samo dodatno pokazuje da timovi u vlasti ne funkcioniraju i da treba drugačije raditi.
Maletić iz HDZ-a pak smatra da za digitalno društvo treba 'tim timova' (oko čega su se poslije mnogi na skupu šalili kako smo imali Timov tim timova pa nije išlo), kao i da tome treba pristupiti cjelovito promjenom praktički svih sustava u zemlji.
"U digitalno društvo se mora uključiti premijer, kao i talentirani i obrazovani ljudi, čija znanja mogu pomoći u promjenama, te stoga nije presudno hoće li za to biti zasebno ili samo dio nekog ministarstva nego promjena u razmišljanju i razumijevanje za važnost te teme", kazala je Maletić. Kaže da HDZ ima planove i za to te da u dvije godine može puno toga poboljšati jer, kako je kazala, "imamo već sve digitalizirano, ali nitko se time ne koristi"
Vrijeme stalo u 19. stoljeću
Jurlina Alibegović smatra pak da digitalno društvo i digitalna ekonomija trebaju biti iznad svih političkih diskusija te da to traži politički i društveni konsenzus, kojeg do sada nije bilo i teško ga je postići.
"Problem u Hrvatskoj je nekoordinacija pa tako i u tom segmentu, a za poboljšanje nam ne treba još jedno ministarstvo jer ih ionako imamo previše, te smo mišljenja da ih s 20 treba smanjiti na 12 ili 14, a pogotovo treba smanjiti brojke od 1.279 područnih ureda tih ministarstava te 409 samostalnih ureda s jednim zaposlenim. O čemu pričamo, to su silni novci iz proračuna koje treba usmjeriti u nešto inovativnije i koordiniranije poput provedbe funkcionalnije organizacije za efikasniju javnu upravu i za to bi bio dovoljan jedan četverogodišnji mandat", poručila je Jurlina Alibegović.
Poduzetnik Saša Cvetojević političarima je poručio da je to što najavljuju "sve lijepo i krasno", ali da je u Hrvatskoj najveći problem neadekvatna pa i loša regulativa za brojne djelatnosti
"Pečat, potpis i papir u Hrvatskoj su još dominantni, a to je regulativa 19. stoljeća, dakle totalno zastarjela, kao što nam je zastarjelo i obrazovanje na svim razinama, od vrtića do sveučilišta. Nema razumijevanja za digitalno društvo ni u državnoj administraciji ni na nižim razinama, a političari pogotovo ne razumiju da poduzetnici žele regulativu, ali u skladu s vremenom i trendovima", zaključio je Cvetojević.
