Ministar Šimonović po prvi puta je predstavio mjere koje će Ministarstva pravosuđa provesti u sklopu Vladinog programa za gospodarski oporavak. Naglasak je stavljen na ubrzanje sudskih postupaka kako bi se povećala efikasnost i smanjio broj neriješenih predmeta.

Ministar se pohvalio kako je u pet godina prepolovljen broj neriješenih predmeta (sa 1,64 milijuna na 796 tisuća). Ipak, priznao je da je broj od 60.460 starih parničkih predmeta (u kojima postupak traje tri i više godina) još uvijek prevelik te je najavio akcijski plan za rješavanje ovoga problema.

'Najstariji parnički predmet star je koliko i ja i osobno ću se zauzeti da se on riješi', našalio se ministar, predstavljajući akcijski plan. Naglasio je da se radi na promjeni svih zakona koji reguliraju procesni postupak u cilju pojednostavljenja i ubrzanja rješavanja parnica. Također, vodi se rasprava o sudačkim normama koje će biti pooštrene. 'Kad je riječ o ubrzanju sudskih postupaka, trenutno su posebni prioriteti općinski sud u Zagrebu i trgovački sudovi', rekao je Šimonović, dodajući da akcijski plan za općinski sud u Zagrebu predviđa tri mjere – povećanje broja savjetnika i zapisničara, delegiranje predmeta i uvođenje tzv. specijalaca.

'Sudaca imamo dovoljno, ali ih ne koristimo razborito. Potrebno je povećati broj sudskih savjetnika i zapisničara, koji su daleko jeftiniji za sustav od samih sudaca', obrazložio je Šimonović prvu predloženu mjeru. Dio predmeta prebacit će se na okolne sudove koji imaju dovoljno kapaciteta, a dio predmeta preuzet će 'specijalci'. To su posebno motivirani suci izvan Zagreba koji će dobrovoljno preuzimati predmete sa zagrebačkog Općinskog suda. 'Specijalci će sudske procese pripremati u svojim matičnim mjestima, a ročišta će održavati u Zagrebu', pojasnio je Šimonović.

Kako bi se smanjio pritisak na trgovačke sudove, potrebno je naći načina da se stranke odvrate od obijesnog parničenja', rekao je ministar, naglasivši da je najveći problem to što se trgovačko sudovanje koristi kao sredstvo odgode plaćanja. 'Da bi se to spriječilo, potrebno je povećati pristojbe na trgovačkim sudovima na način da, kada jednom bude donesena presuda, stranka koja je izgubila treba, uz sve troškove, platiti i dodatnu pristojbu u državni proračun', predlaže Šimonović.

Zatrpavanje trgovačkih sudova izbjeći će se i poticanjem mirenja, racionalizacijom mreže sudova te izbjegavanjem ping-ponga među trgovačkim sudovima i visokim trgovačkim sudovima. Racionalizacijom sudova broj trgovačkih sudova svesti će se na četiri (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), čime će se omogućiti specijalizacija sudaca.

Ministar se najavio i ubrzanje stečajnih i ovršnih postupaka. 'Kod stečajeva nije problem zakon, nego praksa', rekao je Šimonovič, dodajući da je potrebno pravovremeno zapaliti crvenu lampicu koja signalizira da se radi o tvrtki koja treba pokrenuti stečaj. Naglasio je da stečaj nije smrtna presuda već da se pravovremenim pokretanjem stečaja omogućava tvrtki 'predah', odnosno šansa da se izvuče kroz plan restrukturiranja.

Kako bi se ubrzali ovršni postupci predviđa se uvođenje javnih ovršitelja koji bi djelovali samostalno, kao javni bilježnici.

Inicijativu ministra financija Ivana Šukera da se poduzetnicima koji imaju ranije dugove onemogući otvaranje novih tvrtki, ministar Šimonović je nazvao neprovedivom. 'Prema europskoj legislativi, osobu koja ima ranije dugove ne možete isključiti iz prilike za ulazak na tržište', rekao je Šimonović te predložio da se takve osobe evidentiraju i drže pod nazorom.