U Hrvatskoj je u srpnju industrijska proizvodnja porasla osmi mjesec zaredom, za gotovo 4 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak oporavka proizvodnje i cjelokupnog gospodarstva od koronakrize
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu da je industrijska proizvodnja u srpnju pala 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla 3,9 posto.
To je sporiji rast nego u lipnju, kada je proizvodnja na godišnjoj razini skočila 8,3 posto, no to je već osmi mjesec zaredom kako se oporavlja.
„Rast obujma industrijske proizvodnje nastavljen je i tijekom srpnja, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, kada je snažniji godišnji rast bio i rezultat niske prošlogodišnje baze”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Rast proizvodnje u srpnju na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora, a najviše, za 13,1 posto, u proizvodnji energije.
S rastom od 4,2 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda ojačala 2,8 posto.
S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je na godišnjoj razini za 4,7 posto, a proizvodnja intermedijardnih proizvoda za 4,1 posto.
Oporavak od koronakrize
Nakon što je u prošloj godini zbog koronakrize industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u prvih sedam mjeseci ove godine porasla je za 8,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Povoljni trendovi uzrokovani jačanjem inozemne i domaće potražnje potvrđeni su i kumulativnom stopom rasta za razdoblje od siječnja do srpnja, potvrđujući snažan doprinos rastu i oporavku gospodarstva”, ističu analitičari RBA.
Podaci o nastavku rasta industrijske proizvodnje, kao i nedavni podaci o daljnjem rastu potrošnje u maloprodaji, ukazuju na daljnji oporavak gospodarstva od koronakrize.
Prošloga je tjedna DZS objavio da je u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) skočio rekordnih 16,1 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov prvi rast nakon četiri kvartala pada.
„Iako će epidemiološka slika i dalje utjecati na dinamiku gospodarskog oporavka, rast inozemne i domaće potražnje, ali i indeks poslovnih očekivanja u industriji koji je u srpnju dodatno porastao približivši se razinama iz 2019., potvrđuju naša očekivanja o solidnom nastavku rasta obujma industrijske proizvodnje i do kraja godine”, zaključuje se u analizi RBA.