Naši maloprodajni lanci mjesta su gdje se događaju čuda i na jednoj polici se mogu dodirivati kontinenti s tim da se pri tom ne nudi ništa egzotično. Ima li jednostavnijeg proizvoda od fažola illi suhog graha osobito kad se spuste temperature? U dućanima jednog domaćeg maloprodajnog lanca može se već sad kupiti fažol koji stiže iz Kanade
U dućanima tog lanca nude i kanadski suhi grašak dok je suhi slanutak uvezen je iz Bugarske. Kupujete li svježe meso domaćih proizvođača koje nije označeno crveno bijelim kockicama i natpisima da je hrvatski proizvod, onda vjerojatno kupujete junetinu iz Rumunjske uzgojena u Hrvatskoj, dok teletina stiže iz Italije, a svinje iz Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
U trgovinama su paprike rog iz Maroka, crvene paprike su Španjolke, a babure su ubrane u Turskoj. Iz Španjolske stižu brokule i cvjetača, iz Srbije mrkve i kapula. Hrvatski su krumpir, tikvice, kupus i kristal salata. Rajčice su iz Španjolske i Belgije, a češnjaka ima hrvatskog i kineskog, domaći stoji 53 kune za kilogram, a onaj iz Kine 39 kuna.
vezane vijesti
Brendirani smrznuti bob stigao je iz Ujedinjenog Kraljevstva, špinat iz Belgije, a grašak iz Španjolske. Ono što vrijedi za smrznuto povrće, uglavnom vrijedi i za smrznutu ribu i plodove mora pa je oslić iz Argentine, gamberi iz Indijskog oceana, dagnje iz Čilea, hobotnica iz Indonezije, a papaline su ulovili Poljaci na Baltiku.
Trebate li bademe, kad vam se posreći da nađete domaće, onda ćete ih uglavnom naći kao skuplje eko-proizvode u manjim pakiranjima ili možete kupiti uvozni iz SAD-a. Pinjoli su iz Kine, grožđice su iz Irana i Turske, suhe šljive iz Čilea...
Svježe kupine, jabuke i šljive stižu u jedan domaći maloprodajni lanac iz Hrvatske, a naranče i limuni iz Grčke, bijelo grožđe je iz Indije, crno grožđe iz Italije, nektarine i breskve su iz Španjolske. Ima i šipka, uvezen je iz Perua, a u ponudi su mini lubenice i obične lubenice. Mini lubenice su hrvatski proizvod, a obične stižu iz Kostarike.
Ove godine smo u prvih pet mjeseci na uvoz hrane i živih životinja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošili 8,5 milijardi kuna, a cijele prošle godine 19 milijardi kuna. U prvih pet mjeseci izvezli smo 5,9 milijardi kune hrane i životinja, a lani 13,5 milijardi kuna.
Iz Hrvatske gospodarske komore za Slobodnu Dalmaciju kažu da najviše uvozimo meso, proizvode na bazi žitarica i škroba, mlijeko, jaja i med, hranu za životinje i pića. Dok uvozimo proizvode više dodane vrijednosti, izvozimo sirovine, i to najviše žitarice i uljarice što govori ponešto o razvijenosti naše proizvodnje i konkurentskim sposobnostima.
