Iza nas su, napominje Novotny, dva desetljeća u kojima su plaće rasle brže od inflacije, u kojima smo doživjeli i deflaciju, a sad će proces ići u drugom smjeru i može se zaustaviti samo svjesnim odlukama koje bi značile spremnost i na recesiju.

'Vrijeme bez inflacije je iza nas, vrijeme inflacije je ispred nas i tome ćemo se morati prilagoditi', poručuje Novotny, dodajući da se ta inflacija može zaustaviti jedino rezanjem potrošnje, što znači odlazak u recesiju, na što nisu spremne ni monetarne, a još manje političke vlasti u Europi, koje svakom novom odlukom zapravo povećavaju tu potrošnju i puštaju još više novca, piše Novi list.

On smatra da za donošenje odluka koje bi zaustavile inflaciju europski političari trenutno nemaju ni volje ni snage, pa procjenjuje da bi se ona različitim intenzitetom mogla nastaviti godinama. Ističe da će uz inflaciju rasti i plaće, ali uvijek sporije od inflacije, te dodaje da ima prostora za to jer je u Hrvatskoj u prošloj godini, ako je vjerovati službenim brojkama, novostvorena vrijednost bila sedam posto, dio se prelio u državnu blagajnu, ali dobar dio su pokupili i poduzetnici.

'Najveći izvor inflacije, cijene plina, i dalje će rasti, ali ni taj Gazprom, koji je i na tržištu EU-a svojevrsni monopolist, neće moći unedogled podizati cijene. Evo, cijene nafte stagniraju ili čak padaju, tako će u jednom trenutku biti i s cijenama plina. Taj rast neće dugoročno zaustaviti političke odluke o administrativno određenim cijenama, nego odluka svake pojedinačne zemlje EU-a da se okrene novim izvorima energije. Nekima će to biti lakše, poput Hrvatske, a nekima teže. No to ne može doći preko noći i za stvaranje alternative trebat će godine', upozorava Novotny.

Smatra i da Vlada neće moći unedogled intervenirati te da je pitanje učinka tih intervencija, pa ističe da je i novi Vladin paket mjera, ako je istina da je vrijedan šest milijardi kuna, samo kap vode na vrući kamen.

'I s inflacijom se može živjeti, pa neki od nas su s njom živjeli godinama i cijelo desetljeće. Očekivati stalnu intervenciju države značilo bi povratak planskoj privredi, a to nikada nigdje nije donijelo dugoročno dobre stvari. Država mora pomoći onima koji su socijalno ugroženi, a ostatak novca treba usmjeriti na stvarne promjene, mora tražiti nove izvore energije, ali u Hrvatskoj je i veliki prostor za unapređenje proizvodnje hrane. Stručnjaci nas uvjeravaju da dolazi vrijeme sve sušnijih godina, pa država treba usmjeriti novac na navodnjavanje, tako će sigurno kad je hrana u pitanju više pomoći nego jednokratnim intervencijama', napominje Novotny.

Ekonomski analitičar Novotny upozorava da će svi morati promijeniti i svoje ponašanje pa pozivanje na štednju energije nikako ne treba ismijavati, osim toga smatra da je dobar korak u tom smjeru najava ministra financija Marka Primorca koji je u intervjuu Večernjem listu spominjao mogućnost da svako kućanstvo dobije određenu količinu energije po nižim cijenama, a da se potrošnja iznad tog praga više plaća.

'Koliko god se to nekome činilo malo, u sadašnjoj situaciji to nije malo. Morat će se uvesti sustav bonusa i penala, pa to funkcionira u auto osiguranju, a funkcionirat će i kad je energija u pitanju. Samo ljudi moraju znati da je to jedina opcija kojom diktiraju koliko će svog dohotka trošiti na određene usluge', zaključuje Novotny, piše Novi list.