Po podacima Hrvatske narodne banke, tijekom prvih devet mjeseci ove godine ukupni je inozemni dug povećan za 2,7 milijardi eura ili za 8,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. U odnosu na mjesec prije vanjski jen dug veći za 472 milijuna eura. Rast inozemnog duga uglavnom je posljedica nastavka intenzivnog zaduživanja trgovačkih društava, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a.

Sektor države blago je povećao svoj vanjski dug, dok su istodobno banke nastavile smanjivati svoje inozemne obveze. Tako se inozemni dug ostalih domaćih sektora, koji se uglavnom odnosi na dug trgovačkih društava, povećao tijekom prvih devet mjeseci ove godine za gotovo 2,9 milijardi eura. Dug po osnovi izravnih inozemnih ulaganja veći je za 718 milijuna eura, a vanjski dug države krajem rujna bio je veći za 140 milijuna eura nego na kraju 2008.

Banke su pak svoja inozemna zaduženja u tom razdoblju smanjile za 975 milijuna eura. Ukupni je inozemni dug ostalih domaćih sektora (poduzeća) na kraju rujna iznosio 16,6 milijardi eura ili 20,8 posto više nego na kraju prošle godine (što je ipak manji rast od onog u istom razdoblju prethodne godine od 32,1 posto). Udio ostalih domaćih sektora u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu povećan je sa 41,2 posto na kraju prošle na 46 posto na koncu rujna ove godine.

Poslovne su banke u prvih devet mjeseci ove godine smanjile svoje inozemne obveze za 975 milijuna eura ili za 10,9 posto. Inozemni dug banaka na kraju rujna iznosio je 7,9 milijardi eura, a njegov udio u ukupnom dugu smanjio se sa 26,8 posto krajem 2007. na 22 posto koncem rujna ove godine. Padu duga banaka, osim postojećih mjera monetarne politike kojima se ograničava rast njihovih plasmana, pridonijele su i dokapitalizacije u prvom dijelu godine te devizni priljevi od turizma u ljetnim mjesecima, napominju analitičari HNB-a.

Inozemni dug sektora države na kraju rujna iznosio je 6,9 milijardi eura, što je za 140 milijuna eura više nego na kraju prethodne godine. Udio države u ukupnom inozemnom zaduženju na kraju rujna bio je 19,1 posto prema 20,2 posto na kraju prošle godine. Blagi rast inozemnog duga države, navode analitičari HNB-a, uglavnom se može pripisati porastu duga republičkih fondova i HBOR-a (najviše zbog korištenja sindiciranog kredita u iznosu od 230 milijuna eura). Nasuprot tome, središnja je država tijekom devetomjesečnog razdoblja smanjila svoj dug, ponajviše zahvaljujući lipanjskoj otplati samurajske obveznice vrijedne 25 milijardi jena (oko 160 milijuna eura) te redovitim otplatama obveza prema Londonskom i Pariškom klubu.

Dužničke obveze s osnove izravnih inozemnih ulaganja (najvećim dijelom dug trgovačkih društava) u prvih su devet mjeseci 2008. povećane za 718 milijuna eura, te su dostigle razinu od 4,6 milijardi eura, što čini 12,8 posto ukupnoga bruto inozemnog duga RH.