Intervju: Janos Kis

'Imamo podatke o 83 milijuna tvrtki i osigurali smo potraživanja teška 33 milijarde eura'

07.08.2023 u 08:47

Bionic
Reading

Acredia, austrijska tvrka za kreditno osiguranje, specijalizirana za zaštitu naplate potraživanja lani je pod svojim 'kišobranom' imala potraživanja u iznosu 33 milijarde eura, uz promet od 97,6 milijuna eura. Osiguravatelj Acredia, kao dio društva Allianz Trade, osim što osigurava potraživanja, prati i izvještava o bonitetu trgovačkih društava u Austriji i Jadranskoj regiji te na globalnoj razini ima podatke o 83 milijuna kompanija

Acredia je u srpnju ove godine obilježila je godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj pod svojim imenom. Janos Kis, direktor osiguranja rizika Acredie za tportal govori o iskustvima društva u posljednjih desetak godina te razvoju korporativnog sektora i tržišta kreditnog osiguranja u Hrvatskoj.

U srpnju je prošla godina dana kako je Acredia aktivna u Hrvatskoj pod svojim imenom, pod krilom Allianza radite od 2012. Možete li nam ukratko reći čime se točno bavite, što je vaš core business?

Podržavamo trgovačka društva u upravljanju rizicima, ocjenjujemo kreditnu sposobnost njihovih kupaca te nadoknađujemo gubitke uzrokovane poteškoćama u naplati njihovih potraživanja uslijed nelikvidnosti. Raspolažemo s podacima o više od 83 milijuna trgovačkih društava diljem svijeta i o plaćanju njihovih obveza. Time omogućujemo brže donošenje odluka vezano za kreditno osiguranje, bez obzira u kojem se dijelu svijeta nalaze kupci naših klijenata.

Ukupan iznos potraživanja pod osigurateljnom zaštitom grupacije Acredia dosegnuo je 33 milijarde eura do kraja 2022. godine; nadalje, iste je godine društvo ostvarilo promet od 97,6 milijuna eura. Iznimno smo ponosni što su svi naši sadašnji klijenti, koji su ranije bili osigurani kod nas preko osiguravajućeg društva Allianz Zagreb, odlučili nastaviti poslovati s osiguravajućim društvom Acredia. To nam pokazuje da naši klijenti cijene naše usluge, da nam vjeruju i da su zadovoljni našim poslovanjem. Uvjereni smo da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti.

Vaša prva godišnjica poslovanja pod nazivom Acredia poklopila se i deset godina članstva Hrvatske u EU. Koliko se naše tržište i gospodarstvo promijenilo u tom periodu, što su po vama najveći iskoraci, a što propuštene prilike?

Od ulaska u EU, Hrvatska je ostvarila rast BDP-a od 50,7 posto što je znak velikog uspjeha ovog partnerstva. Stope rasta u prosjeku iznose više od tri posto i ukazuju na kontinuirani gospodarski rast i razvoj kao i na napredak u pojedinim tvrtkama.Hrvatska je već prije članstva u EU-u pokazala željeznu fiskalnu disciplinu, na što ukazuju i inflacijske brojke (osim 2022. i 2023., naravno) i kretanja nacionalnog duga. Zahvaljujući velikom uspjehu, Hrvatska je u konačnici stupila u ekonomsku i monetarnu uniju, odnosno eurozonu. Da ne spominjemo ulazak Hrvatske u schengenski prostor, čime će se dodatno pojednostaviti razmjena dobara i usluga, a vjerujemo i snažno potaknuti daljnji rast i razvoj.

  • +16
Hrvatska nakon ulaska u Schengen: U Europu bez osobne iskaznice i putovnice Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

U posljednjih desetak godina svjedoci smo još jedne vrlo uspješne priče: zabilježen je znatan rast izvoza od 50 posto. Osim zabilježenog rasta u vrlo važnom sektoru turizma, primjetan je i značajan rast u sektorima petrokemije, strojogradnje, izgradnje postrojenja te proizvodnje medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Nadalje, novcem EU-a potiče se razvoj konkurentnog gospodarstva i ravnomjeran razvoj hrvatskih regija. Time se stvaraju temelji za veliki zamašnjak gospodarstva u cjelini koji će doprinijeti stvaranju povoljnog okruženja za pokretanje poslovnih ideja, razvoj poslovanja, a time i rast broja naših potencijalnih klijenata. Osiguravajuće društvo Acredia osigurava trgovačka društva svih veličina raspršenih po različitim gospodarskim sektorima.

Trenutno, Hrvatska ima rekordnu nisku nezaposlenost, visoku inflaciju i manjak radnika. Što bi vi izdvojili kao glavne izazove za hrvatske poduzetnike?

Prateći kretanje stope nezaposlenosti zamijetili smo nagli pad, što upućuje na pozitivan rezultat. No, kao što je vidljivo i iz demografskih kretanja, taj pad dijelom je posljedica iseljavanja mladih. Hrvatska je bila i jest klasična iseljenička zemlja; mnogi su se od 1960-ih naovamo iselili iz Hrvatske te posao potražili primjerice u Austriji, Njemačkoj ili skandinavskim zemljama.

Glavni izazov u ovom trenutku s kojim se suočavaju poduzetnici u Hrvatskoj je stvoriti radno okruženje u kojem mlade, obrazovane osobe više ne bi napuštale svoju zemlju. To bi značilo utvrđivanje konkurentnih plaća u usporedbi s drugim zemljama EU-a (ili inozemstvom) ili kreiranje dodatnih poticaja za povećanje, primjerice, razine obrazovanja zaposlenika. No, ipak vjerujemo da bi hrvatska priča o uspjehu mogla potaknuti mnoge mlade da svoju profesionalnu budućnost potraže kod kuće. Poduzetnici bi trebali osmisliti načine kojima bi mlade, talentirane osobe privukli da se vrate kući.

Rezultati istraživanja koje smo proveli među hrvatskim poduzetnicima u siječnju ove godine također ukazuju na to da se hrvatska trgovačka društva uglavnom bore s visokim troškovima sredstava, snažnom konkurencijom i slabom fleksibilnošću cijena. Nadalje, odgovori iz istraživanja upućuju na prekide u lancu opskrbe, dok je s ulazom u eurozonu valutni tečaj izbrisan s popisa rizika hrvatskih trgovačkih društava.

Što za vaše poslovanje i gospodarstvo donosi uvođenje eura – je li to faktor koji će obilježiti idućih deset godina poslovanja?

Glavni trgovinski partneri Hrvatske su Slovenija, Italija, Njemačka i Mađarska, uglavnom sve zemlje eurozone. Valuta je predstavljala zadnju preostalu prepreku pri izvozu robe i usluga. S uvođenjem eura očekujemo da će hrvatska trgovačka društva početi aktivno tragati za novim klijentima u inozemstvu s kojima još nisu uspostavili poslovnu suradnju. Pretpostavljamo da će uslijed toga doći do porasta potražnje za osiguranjem naplate potraživanja kao standardnim alatom za upravljanje rizicima, kao što je već slučaj u mnogim europskim zemljama.

Po čemu je hrvatsko tržište kreditnog osiguranja specifično u odnosu na druge zemlje?

Hrvatska trgovačka društva svojim kupcima odobravaju rok plaćanja od 30 do 60 dana. Time se ne razlikuju mnogo od ostatka svijeta, jer trgovačka društva diljem svijeta obično naplate svoja potraživanja u roku 59 dana. Glavna je razlika u tome što su trgovačka društva u drugim zemljama ugovorila osiguranje naplate potraživanja kako bi zaštitila svoj novčani tok. Povrh toga što osiguranje predstavlja alat za upravljanje rizicima, ono također osiguranicima omogućuje da poboljšaju svoj novčani tok korištenjem naših ograničenja za faktoriranje potraživanja. U Hrvatskoj se samo 19 posto trgovačkih društava koristi ovim važnim alatom za upravljanje rizicima. Ovo je tim više iznenađujuće s obzirom na to da je istraživanje pokazalo da se 84 posto trgovačkih društava u Hrvatskoj suočilo s gubicima uslijed poteškoća u naplati potraživanja.

Hrvatska oduvijek kaska po pitanju osiguranja u odnosu na konkurentske zemlje, posebice kad su u pitanju osiguranja naplate potraživanja. Zbog čega po vama to tako i što se mora promijeniti da se počnemo adekvatno osiguravati?

Izraz 'osiguranje za naplatu potraživanja' može dovesti u zabludu jer ljudi na početku vide samo onaj dio koji se odnosi na osiguranje. Pomisle: 'Poznajem svoje kupce i vjerujem im te stoga ne trebam osiguranje za naplatu potraživanja.' Nisu svjesni koliko vremena i novca mogu uštedjeti ako nekom trećem povjere profesionalno upravljanje rizicima. Osiguravajuće društvo Acredia raspolaže s podacima o više od 83 milijuna trgovačkih društava diljem svijeta, uključujući podatke o plaćanju njihovih obveza. Ako primjerice jedna tvrtka u Švedskoj ne plati uslugu čišćenje svog ureda, mi tu informaciju možemo proslijediti našim klijentima koji razmišljaju o poslovanju s tom tvrtkom. Ujedno vršimo i analize rizika za razne zemlje i sektore, te rezultate spomenutih analiza uvrštavamo u naše odluke o zaštiti naplate potraživanja. Usluga osiguranja samo je 'šlag na torti'.

  • +5
Uvođenje eura - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Koja je u cijeloj priči uloga Acredie i zašto je osiguranje naplate potraživanja važno za rast i razvoj poduzeća?

Osiguranjem naplate potraživanja pospješuje se transparentnost te se trgovačkim društvima olakšava donošenje ispravnih odluka. Prije nego što neko trgovačko društvo sklopi određeni posao, provjerit će se je li spomenuti posao vrijedan rizika ili ne. Osim toga, osiguranje naplate potraživanja podržava interne procedure i služi kao mehanizam ranog upozorenja. Također se spomenuto osiguranje može upotrijebiti kao kolateral za poboljšanje vašeg kreditnog ograničenja kod vaše banke. U konačnici, osiguranjem naplate potraživanja izbjegavaju se poslovni gubici zbog kupčevog neispunjenja obveze plaćanja. Globalna tržišta nose veliki potencijal za hrvatski gospodarski rast. Važno je imati informacije o mogućnostima koje se tvrtkama pružaju i alatima koji su im na raspolaganju. Osiguravajuće društvo Acredia svoje klijente upozorava na razinu pouzdanosti posla koji namjeravaju sklopiti, prije nego što ga ugovore. Ako se pokaže da je društvo pogriješilo u procjeni, ono se obvezuje pokriti spomenuti gubitak.