Tunel Fehmarnbelt tehničko je čudo koje će povezati središnju Europu sa Skandinavijom, a kada bude završen 2029., bit će i jedan od najvažnijih europskih prometnih koridora.

Jedan je od najvećih europskih infrastrukturnih projekata, a njegova izgradnja koštat će više od sedam milijardi eura. Za usporedbu, gradnja Eurotunela ispod La Manchea, dugog 50 kilometara, koštala je 13,7 milijardi eura. Eurotunel je naime napravljen strojem za bušenjem tunela, a ne uranjanjem već izgrađenih blokova u more.

Fehmarnbelt će tako biti najduži cestovno-željeznički tunel, ali i najduži 'uronjeni' tunel na svijetu. Za razliku od uobičajenog načina njihove gradnje, sastavlja se od unaprijed izgrađenih betonskih blokova te se oni postavljaju u rovove iskopane na morskom dnu, povezuju i zatim prekrivaju sedimentom.

Riječ je 79 kolosalnih betonskih segmenata duljine 217 metara, širine 42 metra, a teških čak 73.000 tona — što je jednako težini deset Eiffelovih tornjeva, piše CNN.

Projekt vrijedan 7,4 milijarde eura uključuje izgradnju tunela dugog 18 kilometara s dvije prometne trake u oba smjera i dvije željezničke pruge. Bit će postavljen do 40 metara ispod površine Baltičkog mora, a povezat će danski grad Rødby s njemačkim Puttgardenom te stvoriti dodatne cestovne i željezničke veze između srednje Europe i skandinavskih zemalja.

Prošlog mjeseca, u veljači 2025., prvi prefabricirani betonski segmenti napustili su tvornicu u Rødbyhavnu u Danskoj, označavajući početak ključne faze projekta.

Uz velike betonske blokove bit će postavljeno deset kraćih, dužine 39 metara, u kojima će biti smještene tehničke instalacije.

Proces postavljanja blokova izuzetno je precizan i složen - spuštat će se pomoću posebnih brodova i pontona, nazvanih Ivy 1 i Ivy 2, a oni će osigurati njihovo sigurno postavljanje u rov širok sto metara i dubok 12 metara. Činit će se to i pomoću čeličnih užadi dugih više od 200 kilometara, a podvodne kamere i sofisticirani sustavi pozicioniranja omogućit će preciznost tog procesa.

Tunel će imati posebne gumene brtve i sekundarne zaštitne slojeve dizajnirane tako da osiguraju nepropusnost i izdrže 120 godina.

Drastično će se skratiti vrijeme putovanja

Izgradnja Fehmarnbelta značajno će smanjiti vrijeme putovanja između Danske i Njemačke. Trenutno plovidba trajektom između Rødbyhavna i Puttgardena traje 45 minuta dok će kroz tunel automobili prolaziti za samo deset minuta, a vlakovi za sedam minuta. I putovanje vlakom između Hamburga i Kopenhagena, koje sada traje gotovo pet sati, bit će upola kraće.

Pozitivno će utjecati i na teretne kamione i vlakove jer će skratiti kopneni put između Švedske i središnje Europe za 160 kilometara. Bit će to, kao što ga u Danskoj nazivaju, 'strateški koridor između Skandinavije i srednje Europe'.

Prema riječima Madsa Schreinera iz turističke organizacije VisitDenmark, tunel će biti ključan čimbenik i u razvoju turizma u Danskoj i cijeloj Skandinaviji.

'Novi tunel znatno će povećati dostupnost Danske posjetiteljima iz središnje Europe, potaknuti vikend-putovanja i održive oblike turizma, poput putovanja vlakom i biciklizma', izjavio je za CNN.

Ugovor o izgradnji potpisan još 2008.

No projekt je izazvao i zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja na okoliš. Njemačka i Danska potpisale su ugovor o izgradnji tunela još 2008., ali početak radova kočila su negodovanja brojnih trajektnih tvrtki i organizacija za zaštitu okoliša.

Izgradnja bi prema njihovu mišljenju u potpunosti uništila ekosustav Baltičkog mora te je sve naposljetku završilo na sudu. U studenom 2021. Savezni sud u Njemačkoj dao je zeleno svjetlo za izgradnju tunela, ali pod posebnim uvjetima u pogledu zaštite okoliša i proizvodnje buke tijekom radova. Stoga je gradnja na njemačkoj strani započela godinu kasnije nego u Danskoj.

Iz Danskog društva za očuvanje prirode pak smatraju da će projekt imati pozitivan učinak na okoliš jer će ljudi umjesto avionom putovati željeznicom, puno više zelenom opcijom.

Kako bi ublažio potencijalno negativan utjecaj na okoliš, Femern A/S, danska državna tvrtka koja upravlja tim projektom, poduzeo je kompenzacijske mjere. Iskopani materijal s morskog dna, ukupno 15 milijuna kubnih metara, iskorišten je za stvaranje novih prirodnih područja na otocima Lolland i Fehmarn. Očekuje se da će ta područja s vremenom postati bogata močvarna i travnata staništa.

'Cilj nam je ne samo očuvati, već i poboljšati prirodni okoliš nakon završetka projekta', rekao je Henrik Vincentsen, izvršni direktor Femern A/S-a.