O ovom problemu otvoreno je progovorio gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović, ističući da najveći problemi po tom pitanju tek slijede, a da ih mnogi gradovi i općine još nisu niti svjesni, piše Glas Istre.

- Problematika vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu mogla bi se, dakle, u osnovi podijeliti na ona zemljišta koja su na dan stupanja na snagu Zakonu o šumama, 16. listopada 1990. godine predstavljale šume i šumska zemljišta i bile obuhvaćene šumskogospodarskim osnovama te na problematiku ostalog neizgrađenog građevinskog zemljišta koje se na dan 24. srpnja 1991. godine, kada je na snagu stupio Zakon o poljoprivrednom zemljištu, nalazilo unutar granica građevinskog područja. Vezano za ona prva, povijest sporova Grada Vodnjana s Republikom Hrvatskom datira još od 2001. godine kada je Republika Hrvatska kao tužiteljica izgubila te sporove, a u kojima je tvrdila da se to zemljište nalazilo u šumsko gospodarskoj osnovi na dan stupanja Zakona o šumama. Pravomoćnim presudama tada nadležnog Općinskog suda u Puli, a potvrđenim od strane Županijskog suda u Puli, takvi tužbeni zahtjevi su odbijani, kaže Vitasović.

Ističe da se prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu pretvara u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Također, Zakon o građevinskom zemljištu je čak izričito odredio da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravljaju općine na čijem se području to zemljište nalazi. Svi su sudovi prihvaćali ovako izražena pravna stajališta sve do odluke Vrhovnog suda kojom je presudio da sve šume i sva šumska zemljišta, neovisno o tome da li su se nalazila unutar ili izvan granica građevinskog zemljišta, predstavljaju vlasništvo Republike Hrvatske!