S novcem kojim trenutno raspolaže, a riječ je 142 milijarde dolara odmah dostupnog novca i 50 milijardi koje može relativno brzo prikupiti, MMF nije u stanju istovremeno pomoći gospodarstvima u usponu koje su zapale u probleme i odgovori na pozive EU da se pomogne istočnoevropskim zemljama, poput Letonije, Mađarske i Rumunjske, kojima prijeti kolaps domaćih bankarskih sistema i valute, piše FT a prenosi SEEbiz

FT navodi da među članicama MMF-a postoji načelna suglasnost da se fondovi organizacije povećaju. Stvar, međutim, mogu dodatno da iskomplikuju već poznati zahtevi privreda u usponu, poput Meksika, Brazila, Kine i Indije, da im se za novac koji daju poveća i uloga u odlučivanju u ovoj organizaciji. Ipak, iako MMF može, na zahtjev Europske unije, priteknuti u pomoć njenim pogođenim istočnoeuropskim članicama, to neće obuzdati krizu čiji je uzrok u padu vrijednosti domaćih valuta, ocjenjuje autor komentara u FT-u.

Uz podsjećanje da je većina stambenih kredita u istočnoj Europi vezana za stranu valutu, kao i da tečajna razlika te kredite čini sve skupljim, kao što je slučaj u Mađarskoj, list konstatira da bi cijenu te kreditne krize na kraju mogle platiti zemlje eurozone. Istočna Europa bi tako u ponor mogla povući države kako što su Italija i Švedska, ali u prvom redu Austriju, s obzirom na ogroman obujam poslovanja njenih banaka u istočnoj Europi.

Mađarska je već dobila blizu 16 milijardi dolara pomoći MMF-a. Ako potone mađarsko stambeno tržište, ceh neće plaćati Mađarska, već Austrija, napominje autor teksta, koji kao najmudriji izlaz iz ovakve situacije vidi u hitnom uvođenju eura u istočnoeuropskim članicama Evropske unije, čemu bi prethodila reforma kriterija za ulazak u eurozonu.

Slovenija i Slovačka su pokazale su da je uz pametnu politiku moguće ući ranije u eurozonu i u toj zoni one su sada sigurne. Dodjeljivanje bilo kakve evropske financijske pomoći bez ulaska u eurozonu kao jasnog ishoda bilo bi neodgovorno, zaključuje se u komentaru koji objavljuje FT.