Prvi savjetnik Vlade, izabran prije godinu i pol, bila je američka banka Morgan Stanley u konzorciju s Privrednom bankom Zagreb i njihovim vlasnicima, talijanskom Intesom, no njihov rad nije urodio plodom - nisu uspjeli pronaći model po kojem bi država najelegantnije preuzela Inu.

Sada na scenu opet stupaju Amerikanci iz njujorške banke Lazard, koju su davne 1848. osnovala tri francuska Židova, Alexandre, Lazare i Simon Lazard.

Riječ je o klasičnoj investicijskoj banci koja se bavi savjetovanjima u preuzimanjima, spajanjima, strateškim pitanjima, restrukturiranjima i prikupljanju kapitala. Drugim riječima, oni za kompanije, pojedince i države smišljaju kako riješiti velike probleme za određenu naknadu, koja bi u slučaju Ina-Mol, kao što je rekao ministar Marić, mogla iznositi devet milijuna eura.

Lazard je više od stoljeća bio obiteljska tvrtka pa partnerstvo, da bi 2002. izašao na burzu. Dvije trećine dionica ipak su ostale u rukama postojećih i bivših radnika tvrtke. U prvoj polovici ove godine ostvarili su prihod od 1,2 milijarde dolara, a zapošljavali su oko 3000 ljudi u 27 zemalja svijeta. Ured najbliži Hrvatskoj onaj je u Frankfurtu, dok je sjedište tvrtke u Rockefellerovu neboderu u New Yorku, a savjetovanje Vlade odradit će ured iz Pariza.

U Lazardu za sebe navode da su specijalisti za prikupljanje kapitala i složene financijske manevre dokapitalizacija poput spin-offa, carve-outa i split-offa. Njihovo rješenje za pitanje Ine trebalo bi biti poznato za šest do osam mjeseci, kada bi Vlada trebala sjesti za stol s Mađarima i predati im ponudu za preuzimanje.