Ulaganja u istraživanje i razvoj, gdje je Hrvatska s udjelom od 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) pri europskom dnu, ključni su za izvoz i stvaranje konkurentnog hrvatskog gospodarstva, istaknuto je danas na Liderovom Klub izvoznika koji je održan u kompaniji Ericsson Nikola Tesla
Usporedbe radi, razvijene zemlje u istraživanje i razvoj ulažu 3 posto BDP-a, a Kina do 2020. namjerava dosegnuti čak 5 posto BDP-a za ulaganja u istraživačke aktivnosti. Hrvatska se nalazi na 75. mjestu od 140 zemalja po konkurentnosti, a po inovativnosti na 30. od 34 europske zemlje i druge koje gravitiraju prema EU, istaknuto je na skupu.
Predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesle Gordana Kovačević kaže kako zabrinjava činjenica da je udio visoko tehnoloških proizvoda u hrvatskom industrijskom izvozu na razini svega četiri posto.
'Dugoročno gledano to je puno pogubnije od toga jesmo li ove godine izvezli više ili manje proizvoda i usluga jer utječe na konkurentnost gospodarstva', rekla je Kovačević i upozorila da se Hrvatska još nije strateški opredijelila za industrije koje imaju izvozni potencijal.
Pozvala je da se ugledamo na zemlje koje grade budućnost na temelju ulaganja u istraživanje i razvoj kao što su primjerice Finska, Izrael i Švedska, a radi povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj predložila uvođenje novog modela potpora i poticaja.
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika kazao je da hrvatska Vlada pokušava na razne načine ukloniti prepreke za privlačenje investicija i razvoj konkurentnosti, ali da je riječ o problemima strukturne i strateške prirode koje nije lako riješiti.
Zelenika je najavio izmjene Zakona o hrvatskoj zakladi za znanost kako bi se sredstva za znanstvene projekte koncentrirala u manji broj kvalitetnijih projekata, osnivanje poslovno-inovacijske agencije, kao i otvaranje raznih mogućnosti kroz korištenje europskih strukturnih fondova.
Sudionici skupa upozorili su i kako je je hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio 2,95 milijardi eura, što je 5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz istodobno porastao za 0,7 posto, na 5,2 milijarde eura.
Na pad izvoza posebice je utjecao pad izvoza u Italiju i to za 20 posto, što je utjecalo i na pad izvoz u zemlje EU za 8 posto.
U četiri mjeseca ove godine znatno je pak porastao izvoz zlata, na 60 milijuna eura, u odnosu na 4,7 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine, spasivši hrvatski izvoz od još većeg pada, rečeno je na skupu.
