U ispitivanju koje je provedeno u nacionalno reprezentativnom uzorku, otkriveno je da manji broj konzumenata rijetko jede meso pa tako ove proizvode nekoliko puta mjesečno konzumira samo 7,6 posto ispitanih, a da to čine rijetko navodi njih 1,6 posto. Sveukupno gledano, imamo 97,9 posto konzumenata mesa u hrvatskoj populaciji, što je vrlo visoki udio.

Od vrsta mesa najčešće se jede piletina koju konzumira 55,1 posto hrvatskih građana, a potom slijedi svinjetina s 31,8 posto udjela. Dosta manje udjele ostvarili su teletina ili govedina (9,7 posto) te osobito puretina (2,6 posto) i janjetina (0,8 posto).

Kada je riječ o preferencijama udjeli su podosta drugačiji pa tako 39,3 posto građana navodi kako najviše vole piletinu, a potom kao svoj prvi izbor njih 21,3 posto navodi svinjetinu, 17,1 posto preferira teletinu ili govedinu, a 15,3 posto janjetinu. Mali broj konzumenata mesa svoj je glas dao puretini (4 posto), divljači (1,7 posto) i zečetini (1,3 posto).

Špek ili slanina najčešće se jede kada je riječ o konzumaciji mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Ovu tradicionalnu deliciju, naime, najčešće jede trećina konzumenata mesa (33,5 posto), a potom slijede kobasica s 19,7 posto i šunka sa 16,8 posto. Potom slijede parizer s 8,3 posto, pršut s 8 posto, kulen sa 6,2 posto i vratina s 2,2 posto.

Pitanje koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole konzumirati ponudilo je malo drugačije odgovore pa se tako vodećem špeku/slanini (29,1 posto) pršut približio vrlo blizu s ostvarenih 28 posto udjela. Slijede tri izjednačene preferirane delicije: šunka ima 12,8 posto, kobasica 12,5 posto, a kulen 12 posto, dok su na začelju parizer s 3,8 posto i vratina s 1,9 posto.